Legalizacija bespravno podignutih objekata u Podgorici poskupljuje 20 odsto ukoliko se usvoji Odluka o naknadi za urbanu sanaciju koju je Sekretarijat za prostorno planiranje i održivi razvoj Glavnog grada napisao i stavio na javnu raspravu, piše Dan.

Foto: arhiva, YouTube screenshot/MediaBiro

Odluka je proistekla iz Zakona o legalizaciji bespravnih objekata, a da bi zaživjela mora je usvojiti Skupština Glavnog grada. To praktično znači da vlasnici „divljih“ kuća mogu da požure i zaključe ugovore po sadašnjim cijenama i tako uštede značajan novac, a politička nestabilnost u Glavnom gradu im ide u prilog i pitanje je da li će propis koji je od juče na petnaestodnevnoj javnoj raspravi biti i usvojen.

Prema nacrtu odluke legalizacija kvadrata bespravnog objekta, u odnosu na važeći propis, uvećana je od 10 do 27 eura u zavisnosti od zone. Tako će u Ia zoni legalizacija bespravnog objekta po kvadratu iznositi 169,89 eura umjesto dosadašnjih 141,56 eura, u I zoni 164,02 umjesto dosadašnjih 136,68 eura, u drugoj zoni 117,16 umjesto 97,63 eura, trećoj zoni 87,87 umjesto 73,22 eura, četvrtoj zoni 76,15 umjesto 63,46 eura, u petoj zoni 58,58 umjesto dosadašnjih 48,81 eur, dok je šesta zona ostala besplatna. 

Građani u odluci mogu pronaći granice zona koje su označene detaljnim urbanističkim planovima.

Odluka precizira i iznos naknade po kvadratu neto površine izgrađenog prostora za hotele, odnosno turističko naselje sa 4 ili 5 zvjezdica i turistički rizort. Kvadrat ovih objekata u Ia i I zoni određen na po 800 eura, u drugoj zoni 700, trećoj zoni 600, četvrtoj zoni 500, petoj i šestoj zoni po 400 eura.

“Članom 23 Zakona o legalizaciji bespravnih objekata propisano je da vlasnik bespravnog objekta plaća naknadu za urbanu sanaciju. Ovim članom je propisano da naknadu utvrđuje rješenjem nadležni organ lokalne uprave, da se visina naknade obračunava po kvadratu neto površine objekta na osnovu elaborata premjera izvedenog stanja izgrađenog objekta ili dijela objekta, ovjerenog od strane licencirane geodetske organizacije i ovjerenog od strane Katastra. Naknada se plaća u jednakim mjesečnim ratama i to za objekte osnovnog stanovanja – najviše u 360 mjesečnih rata, a za ostale objekte – najviše u 120 mjesečnih rata, navedenim u zahtjevu vlasnika bespravnog objekta”, naznačeno je u obrazloženju odluke.

Visina naknade, kako je naznačeno u dokumentu, utvrđuje se u zavisnosti od ekonomsko tržišne projekcije planskog dokumenta za komunalno opremanje prostora, zone, stepena opremljenosti građevinskog zemljišta, prosječnih troškova opremanja građevinskog zemljišta, troškova sprovođenja mjera urbane sanacije prostora devastiranih bespravnom gradnjom, načina plaćanja utvrđenog iznosa naknade, vrste, namjene i starosti objekta.

Odluka predviđa i olakšice. Tako je za objekte osnovnog stanovanja obezbjeđeno umanjenje od 50 odsto, 90 odsto umanjenja je predviđeno za objekte čiji su vlasnici ili članovi porodičnog domaćinstva samohrani roditelji, odnosno staratelji, lica sa invaliditetom, mladi koji su bili djeca bez roditeljskog staranja, porodice sa djecom sa smetnjama u razvoju, pripadnici romske i egipćanske populacije, 20 odsto umanjenja je predviđeno za jednokratno plaćanje, a 50 odsto za objekte u vlasništvu vjerskih zajednica koji se koriste za bogoslužbene i druge vjerske potrebe vjerskih zajednica.

Odluka je na javnoj raspravi do 9. aprila, a centralna javna rasprava je zakazana 1. aprila u 12 časova u zgradi Gradskog parlamenta.

Poskupile i komunalije

Na javnoj raspravi je i Nacrt odluke o naknadi za građenje, koja se prije usvajanja Zakona o uređenju prostora, zvala Odluka za komunalno opremanje zemljišta. Ovaj propis predvidio je uvećanje komunalija za 20 odsto.

Tako će u Ia zoni komunalije po kvadratu iznositi 169,89 eura umjesto dosadašnjih 141,56 eura, u I zoni 164,02 umjesto dosadašnjih 136,68 eura, u drugoj zoni 117,16 umjesto 97,63 eura, trećoj zoni 87,87 umjesto 73,22 eura, četvrtoj zoni 76,15 umjesto 63,46 eura, u petoj zoni 58,58 umjesto dosadašnjih 48,81 eur, dok je šesta zona ostala besplatna.