Ljetnje računanje vremena počelo je noćas, u nedjelju, 29. marta, u 2.00 sata, tako što je kazaljka na satu pomjerena za jedan čas unaprijed.

Foto: Ilustracija/Pexels.com 

Ljetnje računanje vremena počelo je sinoć tako što smo časovnike pomjerili za jedan sat unapred, sa dva na tri. Naizgled sitna promjena na satu, ali ozbiljan izazov za naš organizam i svakodnevicu. Kako pomjeranje sata utiče na mozak, san i zdravlje, otkrio je doktor Dragan Hrnčić, neurofiziolog i stručnjak za poremećaje spavanja.

Promjene vremenskih prilika, posebno dugotrajne padavine, u kombinaciji sa pomjeranjem sata, mogu da utiču i na psihu i na fizičko stanje. Često se javljaju promjene raspoloženja i osjećaj blagog pada energije, objašnjava dr Dragan Hrnčić za RTS.

"Prve stvari koje vidimo sa ovom kišom – malo se osjećamo i depresivnije i promene raspoloženja su moguće."

Iako se pomjeranje sata u Srbiji sprovodi već četiri decenije, sve više pažnje privlače njegovi efekti na zdravlje, naročito na san i cirkadijalni ritam.

Ponedeljak kao "najteži dan"

Sam čin pomjeranja sata često ne deluje dramatično, ali posljedice postaju vidljive već na početku radne nedjelje.

"U nedjelju nećemo toliko osetiti, jer ćemo se probuditi u skladu sa svojim biološkim satom", ali već sjutradan dolazi do sudara biološkog i društvenog ritma.

"U ponedeljak ćemo morati da se probudimo u skladu sa svojim društvenim satom… i shvatićemo da smo ukrali jedan sat od spavanja i noći, i dodali ga danu", napominje neurofiziolog.

Posljedice su, kako ističe, primetne kod većine ljudi.

"To je dan u kome ćemo imati najviše posledica – bićemo umorniji, pospaniji i imaćemo manje energije."

Ko najteže podnosi promjenu

Iako je riječ o pomeranju od samo jednog sata, efekat na organizam nije zanemarljiv, jer pomjeramo cijeli biološki ritam, naglašava Hrnčić.

Najosjetljivije grupe su ljudi sa određenim navikama i zdravstvenim stanjima.

"Najteže će podnijeti osobe koje spadaju u takozvani kasno večernji hronotip – ‘sove’, kojima je i inače teško da ustaju rano", dodaje gost Jutarnjeg programa.

Posebno su izloženi i adolescenti, ali i hronični bolesnici.

Foto: Ilustracija/Pexels.com 

"Adolescenti imaju pomjerenu fazu spavanja i sada će morati još ranije da ustaju. Hronični bolesnici imaju smanjen adaptacioni kapacitet."

Dodatno, problemi su izraženiji kod onih koji rade u smjenama.

"Ljudi koji često mijenjaju smene imaju najveće probleme sa cirkadijalnim ritmom."

Kako se pripremiti i šta izbjegavati

Iako je adaptacija relativno kratka, nagla promena može da bude izazov.

"Promjena će trajati najviše do sedam dana, ali je problem što se desi naglo“, kaže Hrnčić.

Zato se preporučuje postepena priprema. "Možemo da ublažimo prelazak ako par dana ranije počnemo da pomjeramo vrijeme spavanja u manjim intervalima."

Da li je ljetnje vrijeme prirodno

Konačno, pitanje koje se često postavlja jeste – da li je ovaj sistem u skladu sa našim biološkim ritmom.

"Smatramo da je zimsko računanje vremena prirodnije za naš organizam“, navodi Hrnčić.

Problem ljetnjeg vremena je, kako objašnjava, u jutarnjem mraku.

"Često se budimo prije izlaska sunca, što nije u skladu sa biološkim ritmom."