Nedjelja, 17.05.2026 | 21:32
IZVOR: DW

Kolike su školarine za strane studente širom Evrope?

Dok pojedine evropske zemlje značajno povećavaju školarine za strane studente, druge pokušavaju da ih privuku povoljnijim uslovima i fleksibilnijim modelima studiranja. Razlike su ogromne — od gotovo besplatnog obrazovanja u Njemačkoj i Švajcarskoj do desetina hiljada eura godišnje u Velikoj Britaniji.




Foto: Ilustracija/Pixabay

Francuska

Program „Izaberi Francusku za visoko obrazovanje“, najavljen prošlog mjeseca, ima za cilj da ukine sistem izuzeća koji su francuski univerziteti često koristili kako bi školarine za studente izvan EU bile iste kao za studente iz EU.

Zbog toga će većina studenata van EU koji dolaze u Francusku u akademskoj 2026/27 godini morati da plaća godišnje školarine od 2.895 evra za osnovne studije i 3.941 eura za master studije. To je povećanje od čak 16 puta u odnosu na prethodne cijene, a očekuje se da univerzitetima donese dodatnih 250 miliona eura godišnje.

„Ovaj predlog predstavlja zabrinjavajući korak u pogledu posvećenosti jednakom pristupu visokom obrazovanju. Značajnim povećanjem školarina za studente izvan EU, francuska vlada rizikuje da institucionalizuje sistem u kojem pristup obrazovanju sve više zavisi od državljanstva i finansijske sposobnosti“, navodi se u saopštenju Evropske studentske unije i Federacije studentskih organizacija u Francuskoj.

Ovakva reakcija odražava dugogodišnji stav Francuske da obrazovanje treba da bude dostupno svima.

Moral i novac

Međutim, u strateškom dokumentu o budućnosti evropskih univerziteta, koji je ove nedjelje objavio Kraljevski koledž u Londonu, profesor Kristijan Golije sa Škole ekonomije u Tuluzu tvrdi da su potrebne promjene, imajući u vidu da su univerziteti pod sve većim pritiskom, a studenti sve više u mogućnosti da biraju studije izvan svojih matičnih zemalja.

„S obzirom na stanje javnih finansija, besplatno obrazovanje uklanja jedinu realnu opciju za finansiranje konkurentnih plata nastavnog i istraživačkog osoblja. Ko uopšte zna da mladi predavači u Francuskoj, nakon deset godina visokog obrazovanja plus nekoliko godina postdoktorskog usavršavanja, imaju bruto godišnju platu od oko 30.000 eura, dok najbolji svjetski univerziteti mogu da ponude pet do deset puta više kako bi privukli najperspektivnije među njima“, napisao je.

Holandija

Francuska nije jedina zemlja koja se bori sa finansiranjem univerziteta, pri čemu su strani studenti često u centru debate. U nekim zemljama visoke školarine za strane studente finansiraju niže troškove za domaće, dok drugde postoji bojazan da studenti koji studiraju u EU, a potom plaćaju porez u drugim državama, ne donose dovoljno koristi zemlji koja ih je obrazovala.

Primjer za to je Holandija, gdje studenti iz EU plaćaju oko 2.500 eura za osnovne studije, dok strani studenti plaćaju između 13.000 i 32.000 eura, u zavisnosti od programa. Izvještaj Kraljevskog koledža pokazao je da 57% međunarodnih studenata i dalje boravi u Holandiji godinu dana nakon diplomiranja, ali da taj broj opada na oko 25% poslije pet godina. Takođe se navodi da međunarodni studenti imaju veću vjerovatnoću da ostanu nego studenti iz drugih zemalja EU.

Jedna od mjera holandske vlade bila je povećanje broja programa na holandskom jeziku i umjesto na engleskom, kao i da se ne uvode novi programi na engleskom. Ova politika dovela je do smanjenja broja međunarodnih studenata za gotovo 5% u ovoj akademskoj godini (2025–26) u poređenju sa prošlom.

Velika Britanija

Velika Britanija, za razliku od većeg dijela Evrope, naplaćuje im školarine još od 1981. godine. Zahvaljujući globalnoj rasprostranjenosti engleskog jezika, zadržala je prednost u privlačenju studenata iz inostranstva.

Uprkos padu broja studenata iz EU nakon Bregzita, Engleska i dalje prednjači u Evropi, uz procijenjenu ekonomsku korist od 43 milijarde eura.

Iako je njihov broj u opadanju, strani studenti trenutno čine 23 odsto studentske populacije u Velikoj Britaniji. Njihove školarine mogu dostići i 44.000 eura godišnje, dok su za domaće studente ograničene na oko 11.300 eura.

Švajcarska

Švajcarska je krenula drugačijim putem – sporazumom sa EU iz decembra 2024. godine izjednačiće školarine za domaće i strane studente, koje se obično kreću oko 800 eura po semestru.

Bez jedinstvene politike EU

Unutar EU ne postoji jedinstvena politika. Španija, zahvaljujući rasprostranjenosti jezika, bilježi porast broja stranih studenata, uz školarine za EU studente od oko 2.100 do 5.000 eura, dok strani studenti ponegdje plaćaju malo više.

Portugal takođe bilježi rast, sa preko 42.000 stranih studenata u 2024. godini. Studenti iz EU plaćaju oko 500–700 eura godišnje, dok strani studenti plaćaju od 2.500 eura naviše.

U Njemačkoj su troškovi među najnižima – većina javnih univerziteta naplaćuje između 200 i 500 eura po semestru, bez obzira na porijeklo studenta.

Nekoliko drugih zemalja takođe nudi jeftine ili besplatne programe za studente iz EU, poput Austrije, Hrvatske, Irske, Grčke i Švedske, ali školarine za strane studente znatno variraju. Na primjer, u Švedskoj i Irskoj mogu prelaziti 10.000 eura godišnje, dok su u Austriji oko 700 eura po semestru.

Balkan - zlatna sredina?

U međuvremenu, zemlje bivše Jugoslavije pokušavaju da se pozicioniraju kao „zlatna sredina“ kroz specifičan sistem olakšica. Ključnu ulogu igraju regionalni sporazumi o reciprocitetu, koji omogućavaju studentima iz bivše Jugoslavije da u susjednim zemljama studiraju pod istim finansijskim uslovima kao domaći državljani.

To znači da student iz Crne Gore ili Bosne i Hercegovine u Srbiji često može ostvariti pravo na budžetsko finansiranje, dok u Hrvatskoj, kao zemlji članici EU, studenti iz Unije uživaju ista prava kao i hrvatski državljani. Za one van ovih krugova, cijene su tržišne: u Srbiji se kreću od 2.000 eura za društvene nauke do 5.000 eura za medicinu na engleskom, dok u Hrvatskoj studije medicine za studente van EU dostižu i do 12.000 eura godišnje.

U Bosni i Hercegovini, na javnim univerzitetima (poput onih u Sarajevu ili Banjaluci), strani državljani koji ne potpadaju pod sporazume o reciprocitetu plaćaju školarine od 1.000 do 3.000 eura godišnje. Sa druge strane, studenti iz regiona plaćaju istu cijenu kao domaći, od 400 do 1.000 eura.

Međutim, BiH je postala regionalno čvorište za privatno visoko obrazovanje koje privlači studente iz Turske i sa Bliskog istoka; na ovim univerzitetima studije medicine i inženjerstva na engleskom jeziku mogu koštati i do 15.000 eura godišnje.

Crna Gora nudi možda i najjednostavniji model u regionu. Na Univerzitetu Crne Gore, stranci plaćaju jedinstvenu naknadu koja iznosi oko 500 eura po semestru za većinu programa, dok se na privatnim fakultetima cijene kreću od 1.500 do 2.500 eura. To je rezultat promocije zemlje kao mjesto za „digitalne nomade" i strane studente, koristeći prednost eura kao zvanične valute.

U posljednjih pet godina, Hrvatska bilježi porast broja studenta od preko 25 odsto (posebno na programima medicine), dok je Srbija skoro udvostručila broj stranaca na oko 16.500, zahvaljujući sporazumima o reciprocitetu i povoljnim cijenama studija na engleskom jeziku. Bosna i Hercegovina i Crna Gora takođe bilježe stabilan godišnji porast broja stranih studenata od 4 do 15 odsto, privlačeći studente iz regiona, ali i Turske i Azije, kojima su troškovi studiranja i do deset puta niži nego u Parizu ili Londonu.

KOMENTARI (0)

Ostavi komentar

Ostavite komentar

* Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu. "Kolektiv.me" se ne može smatrati odgovornim za napisane komentare. Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama.

Lekiću blokirali vrijednu imovinu u sedam gradova

Srijeda, 18.11.2026 | 08:28

Odlučujući o predlogu Specijalnog državnog tužilaštva od 1. septembra ove godine, sudija za istragu Višeg suda u Podgorici Goran Šćepanović donio je rješenje o određivanju privremene mjere obezbjeđenja u predmetu protiv advokata Damira Lekića, koga SDT tereti za pranje novca, piše portal Dan.

Čupić predložen za predsjednika Skupštine Srbije

Srijeda, 18.11.2026 | 08:41

Poslanik Studentske liste Aleksandar Čupić i poslanik Srpske napredne stranke (SNS) Stojan Radenović kandidati su za predsjednika Narodne Skupštine Srbije, prenosi N1.

Borovinić Bojović: Koncept Jedno zdravlje je poziv na odgovorniju, povezaniju i efikasniju državu

Srijeda, 18.11.2026 | 08:56

Savremeni izazovi zahtijevaju drugačiji pristup javnim politikama, zasnovan na saradnji institucija i razumijevanju neraskidive povezanosti zdravlja čovjeka sa prirodnim okruženjem, poručila je potpredsjednica Vlade za zdravstveni sistem i socijalno staranje Jelena Borovinić Bojović na konferenciji "One Health - Jedno zdravlje: Zdravlje kao zajednički cilj na evropskom putu Crne Gore“, održanoj u Vili "Gorica“.

Kopman: Poglavlja spremna, odluke tek slijede

Srijeda, 18.11.2026 | 08:24

Evropska komisija procijenila je da je Crna Gora ispunila sve što je neophodno i sada je na državama članicama EU da završe pregovarački proces, a mi u tome pomažemo, rekao je generalni direktor Generalnog direktorata za proširenje i istočno susjedstvo Evropske komisije Gert Jan Kopman.

Ne bacajte iskorištene kesice čaja: Mogu vam pomoći u uklanjanju masnoće s posuđa i neugodnih mirisa

Srijeda, 18.11.2026 | 10:25

Nakon pripreme čaja, iskorištena kesica najčešće završi u kanti za smeće, ali može imati još jednu praktičnu namjenu u domaćinstvu.

CNP: „Gidionov čvor“ sjutra i u petak na Sceni Studio

Srijeda, 18.11.2026 | 18:10

Predstava „Gidionov čvor“, koju je prema tekstu Džone Adams režirao Ivan Vanja Alač, biće izvedena sjutra i u petak, 19. i 20. novembra, na Sceni Studio Crnogorskog narodnog pozorišta, s početkom u 20 sati.

NE ZABORAVITE KIŠOBRANE - U ČETVRTAK nas očekuju KIŠA, PLJUSKOVI i OVE TEMPERATURE

Srijeda, 18.11.2026 | 15:42

U četvrtka nas očekuje pretežno oblačno vrijeme, sa povremenom kišom tokom većeg dijela dana.

Mićović: Hoće li Perić podnijeti krivičnu prijavu i protiv Agencije zbog dozvola za Bulevar Velje brdo?

Srijeda, 18.11.2026 | 15:36

Predsjednica Kluba odbornika Pokreta Evropa sad u Skupštini Glavnog grada Anđela Mićović poručila je da se, nakon izdavanja dozvola za izgradnju Bulevara Velje brdo, postavlja pitanje da li će gospodin Perić podnijeti krivičnu prijavu i protiv Agencije za zaštitu životne sredine.

Prijavite se: Seminar „Radni odnosi i HR – novine i primjena u praksi“ od 25. do 27. novembra u Bečićima

Srijeda, 18.11.2026 | 15:20

Centar za ekonomiju i tehnologiju, u saradnji sa Unijom poslodavaca Crne Gore, organizuje seminar „Radni odnosi i HR – novine i primjena u praksi“, 25–27. novembra 2026. u hotelu Tara u Bečićima.

Grupa Triglav potvrdila prognozu poslovnih rezultata za prvih devet mjeseci 2026. godine

Srijeda, 18.11.2026 | 15:12

Grupa Triglav potvrđuje svoju godišnju prognozu poslovnog rezultata za prvih devet mjeseci 2026. godine.

Crna Gora i SAD jačaju energetsku saradnju, u fokusu Jadransko-jonski gasovod

Srijeda, 18.11.2026 | 15:00

Crna Gora i Sjedinjene Američke Države potpisale su Memorandum o razumijevanju o energetskoj infrastrukturi i regionalnoj energetskoj sigurnosti, čime se otvaraju mogućnosti za razvoj elektroenergetske i gasne infrastrukture, uključujući Jadransko-jonski gasovod (IAP), kao i za privlačenje novih investicija, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.

Četiri osobe osumnjičene za NELEGALNU GRADNJU na Žabljaku

Srijeda, 18.11.2026 | 14:53

Iz Uprave policije (UP) saopštili su da je u zajedničkoj akciji policije, inspekcije i tužilaštva na Žabljaku tokom ove i prošle godine kontrolisano oko 200 objekata, te da su podnijete krivične prijave zbog nelegalne gradnje. Navode da su juče podnijete krivične prijave protiv četiri osobe.

Postignut dogovor: Bivšim radnicima “Košute” uskoro se rješava pitanje dokupa staža

Srijeda, 18.11.2026 | 14:30

Bivšim radnicima nekadašnje Industrije modne obuće „Košuta“ uskoro bi trebalo da bude riješeno pitanje dokupa radnog staža, kazala je predstavnica radnika Dijana Vujović, nakon sastanka sa ministarkom rada, zapošljavanja i socijalnog staranja Naidom Nišić.

Tokom prazničnih dana 409 inspekcijskih nadzora i 233.710 eura kazni

Srijeda, 18.11.2026 | 13:55

Tokom trodnevnih pojačanih inspekcijskih kontrola povodom Njegoševog dana obavljeno je 409 nadzora širom Crne Gore, a zbog utvrđenih nepravilnosti izdato je 333 prekršajna naloga u ukupnom iznosu 233.710 eura, saopšteno je iz Vlade Crne Gore.

Nikšićanin osumnjičen za zelenaštvo: Uzeo Podgoričaninu telefon nakon što mu je vratio dug

Srijeda, 18.11.2026 | 13:51

Tivatska policija podnijela je krivičnu prijavu protiv B.Đ. (24) iz Nikšića, zbog sumnje da je počinio krivično djelo zelenaštvo , saopšteno je iz Uprave policije.