Građani Crne Gore sve više koriste bankovne kartice, ali gotovina i dalje ima značajnu ulogu u svakodnevnim transakcijama. Podaci Centralne banke pokazuju rast bezgotovinskog plaćanja, dok analitičari upozoravaju da prelazak na potpuno digitalne finansije još nije realan.

Foto: Ilustracija/ Pixabay

Građani sve češće koriste bankovne kartice zbog njihove praktičnosti, što potvrđuju podaci i Centralne banke – broj plaćanja karticama prošle godine porastao je za čak petinu u odnosu na 2024. godinu.

„U 2025. godini, ukupan broj transakcija izvršenih platnim karticama iznosio je 81,5 miliona, dok je vrijednost transakcija iznosila 2 milijarde eura. U 2025-toj realizovano je gotovinskih transakcija (uplate i isplate) 5,5 miliona, od čega su 3,6 miliona bile transakcije uplate gotovog novca, dok je platnih transakcija isplate gotovog novca bilo 1,9 miliona“, kazali su iz Centralne banke.

Ipak, i pored rasta, kartice još nijesu dominantan način plaćanja. Ekonomski analitičar Predrag Drecun smatra da je riječ o procesu koji tek uzima zamah.

„Rast broja transakcija u korišćenju platnih kartica govori da je to ipak jedan od lakših načina za finansijsku komunikaciju, da je to nešto što postaje naša svakodnevica, ali kao što vidimo da ne ide to onom brzinom kao kod bitnih država Zapadne Evrope, u svakom slučaju proces je krenuo i može se reći da je to jedan od osnovnih razloga“, kazao je ekonomski analitičar, Predrag Drecun.

Sa druge strane, gotovina i dalje cirkuliše u velikim količinama. Kako objašnjava Drecun, tome doprinose rast zaposlenosti, ali i značajan priliv novca iz inostranstva koji često stiže u kešu. Dodatno, dio prometa odvija se van formalnih tokova.

„Vi na pijacama kupujete za gotovinu, na stočnoj pijaci kupujete za gotovinu, na tržištu nekretnina još uvijek se dosta toga plaća u nekretnini, ne možda sva cijena ali uvijek jedan dio se plaća u gotovom novcu, tržište automobila takođe“, ističe Drecun.

Da bezgotovinsko plaćanje još nije svuda dostupno, potvrđuju i svakodnevni primjeri. Na pojedinim šalterima i trafikama kartice se i dalje ne prihvataju. Iz podgoričke Autobuske stanice objašnjavaju da je razlog visoka bankarska provizija.

„Ispred samih šaltera za prodaju voznih karata postavljen je aparat (kartomat) za prodaju istih, na kome se vrši plaćanje isključivo bankovnim karticama. Na samim šalterima trenutno se ne može vršiti plaćanje bankovnim karticama iz razloga što su provizije banaka na te novčane transakcije još previsoke. U zavisnosti od cijene vozne karte, banka za proviziju naplaćuje od 30 % do 40 % od naše zarade. Da bi omogućili našim putnicima i ovaj servis, trenutno smo u pregovorima sa više poslovnih banaka, tako da vjerujemo da ćemo postići dogovor i omogućiti našim putnicima ovaj vid plaćanja direktno na šalterima stanice“, naveli su iz Autobuske stanice.

I dok broj kartičnih transakcija raste, gotovina ostaje važan dio ekonomije. Analitičari ocjenjuju da potpuni prelazak na bezgotovinsko plaćanje nije izvjestan u skorije vrijeme – već će keš i digitalni načini plaćanja još dugo funkcionisati paralelno.