Aktuelna crnogorska zastava, kao i nekadašnja trobojka - crveno, plavetno, bijela imaju svoje uporište u istoriji i dio su crnogorske istorije, ocijenili su sagovornici RTV Podgorica u emisiji Referat. Sagovornici su problematizovali mijenjanje zastave 2004. godine, dok je bivši poslanik Vuksan Simonović poručio da je to bilo "najbrutalnije gaženje ustava", jer je vlast iskoristila trenutak bojkota parlamenta i bez ikakvog dijaloga, javne rasprave donijela važnu odluku bez kvalifikovane većine.

Foto: Skupština CG, SNP & Pixabay.com (kolaž) 

Istoričar Filip Vučetić navodi da prve zastave koje su koristili Crnogorci imamo još iz vremena turske okupacije, za vrijeme Morejskog rata.

„U nekim spisima se navodi da su Crnogorci koristili običnu bijelu zastavu na kojoj je bio krst, a o tome ima čak i dubrovačkih izvora. S obzirom da su vladike vladale Crnom Gorom, počela je da se formira prva crnogorska zastava. Sve do kraja vladavine Petra II Petrovića Njegoša uglavnom srijećemo zastavu sa crvenom podlogom i bijelim krstom ili bijelom podlogom i crvenim podlogom. To su zastave koje su bile u opticaju za vrijeme vladavine vladika. Kada je na prijestol došao knjaz Danilo, on je već pri kraju svoje vladavine, o čemu svjedoče zapisi iz 1858. godine, gdje se navodi da je knjaz Danilo prvi put upotrijebio (slovensku) trobojku, koja će 1860. godine biti prvi put izložena na jednoj kući gdje je boravio. Tu ima polemike da li se radilo o državnoj ili dvorskoj zastavi, ali to je prva upotreba trobojke“, kazao je Vučetić.

Podsjeća da je 1905. godine u Ustavu za Knjaževinu Crnu Goru propisano da su narodne boje crvena, plavetna i bijela i u tom periodu smatra se da je nesporno da je državna zastava bila trobojka.

Vučetić navodi da pitanje zastave ne treba da se politizuje, ali i da je činjenica da se trobojka, kod jednog dijela naroda, smatra za narodnu zastavu, pa i ne vidi problem da ona bude narodna zastava, što ima uporište i u istoriji.

Ističe da je problem i što se pojedini ponašaju kao da je trobojka zastava koja se odjednom pojavila u Crnoj Gorai, a ne kao da je dio istorije.

Zečević: Današnja zastava nasljednik zastave Zete iz doba Crnojevića

Direktor i glavni i odgovorni urednik Pobjede, Nenad Zečević smatra da je današnja zastava nasljednik zastave Crne Gore, odnosno Zete iz doba Crnojevića.

„Imamo korpus vladajućih partija, gdje pripada i DNP, koja je izašla iz vlasti, jer se o ovim pitanjima nije raspravljalo. Ne vidim tu ništa sporno i to su njihova politička opredjeljenja. Ipak, uvođenjem te zastave vidim opasnost da bi došlo da nemamo jednu zajedničku zastavu koja bi okupljala sve njene građane“, kazao je Zečević.

Na pitanje voditelja da nemamo ni sada zastavu koja okuplja sve građane, Zečević je istakao da bi „trebalo da imamo“.

On je u emisiji pokazao zastavu Crnojevića iz 15. vijeka, navodeći da je tokom istorije u Crnoj Gori bila dominantno crvena zastava. Takođe, crvenu zastavu, kako je rekao, imamo i kada je Crna Gora priznata na Berlinskom kongresu 1878. godine.

„Trobojka se po prvi put pojavljuje na ovim prostorima u Ustavu Srbije iz 1835. godine. Ona ni ne izgleda kao sadašnja trobojka. Pod pritiskom velikih sila ona se promijenila i tu nastaje sadašnja trobojka. Nakon toga knjaz Danilo i kralj Nikola uzimaju, ali je suština da dva međunarodna priznanja Crna Gora ima pod crvenom zastavom. Ipak, trobojka jeste istorijska zastava, ali je crvena zastava ona koja objedinjuje sve građane“, istakao je Zečević.

„Zastava promijenjena kada su kamere bile ugašene“

Bivši poslanik Vuksan Simonović navodi da je Crna Gora imala razne zastave kroz istoriju, kao i da se trobojka prvi put pojavljuje za vrijeme knjaza Danila, a da je kasnije kralj Nikola nastavio sa upotrebom trobojke, da bi se u Ustavu i formalno-pravno jasno propisalo 1905. da su narodne boje crvena, plavetna i bijela.

„Nije slučajno knjaz Nikola rekao da su narodne boje crvena, plavetna i bijela. Upravo iz razloga da bi se crnogorska zastava razlikovala od ostalih trobojki i da bi se suštinski izrazilo ono što je bila suština postojanja Crne Gore njeno slobodno nebo i njena sloboda. U tome je suština, da se pokaže da je plavetna boja postojala još od knjaza Danila“, istakao je Simonović.

Navodi da nikad neće zaboraviti 2004. godinu i taj, kako kaže, brutalni nedemokratski čin koji je učinjen u crnogorskom parlamentu, bez prisustva opozicije, koja je u to vrijeme bojkotovala parlament.

„SDP i DPS su tada iskoristili trenutak, kada nismo bili tamo, kada su kamere bile ugašene, jer je Savjet RTCG-a ukinuo prenose Skupštine. Iskoristili su trenutak i donijeli taj zakon. Ta zastava za tadašnji SNP nije bila sporna, ali je bio sporan način donošenja, bez ikakvog dijaloga, javne rasprave, a svi ćemo se složiti da je to osjetljivo pitanje i danas. Zbog toga imamo i danas veliki broj građana koji nose trobojku kao da je ona propisana“, kazao je Simonović.

Ističe da se nada da će vlast, a da će se uključiti i opozicija i shvatiti šta su uradili 2004. godine, otvoriti široki dijalog i uključiti sve političke snage, nevladine organizacije i stručnu javnost, kako bi se to pitanje konačno definisalo i kako bi se pored postojeće državne zastave uvede i trobojka – crveno, plavetno, bijela.

Podsjeća i da DPS nije bio za crvenu zastavu, te da su izjavljivali da „DPS ne da trobojku“, ali da su nekoliko dana kasnije svi digli ruku za novu zastavu iz, kako kaže, samo njima poznatih razloga.

„Donijeli su Zakon o državnim simbolima Crne Gore, gdje je nestala ‘republika’ iz naziva, a ustav iz 1992. godine i dalje važi i važio je sve do 2007. godine, dok je donijet novi ustav. Taj zakon je normalno bio neustavan. To je najbrutalnije gaženje ustava, tada važećeg. Toliko o njihovoj demokratičnosti i poštovanju prava i pravde“, istakao je Simonović.

Pepić: Mnogi ogrnuti zastavom pljačkali

Istoričar i građanski aktivista Dževdet Pepić kazao je da je ovo tema koja dijeli i miri Crnu Goru, ali da je aktuelna crnogorska zastava bila zastava koja je bila simbol otpora.

„Protiv nas su bili oni koji su sada protiv trobojke, a pod njom su dobili izbore i 1990. godine, pa sve do 2003. godine. Svaka zastava je istorijski utemeljena i o ovim stvarima treba da se bavi struka. Mi smo tih godina proganjani zbog te zastave i zato kažem da je simbol otpora. Onda dolazi 2004. godina i pojedini koji mašu tim zastavama“, kazao je Pepić.

Podsjeća da je Milo Đukanović bio borac za srpstvo, ali da je kasnije želio da „opere“ biografiju.

Ističe da su se u Crnoj Gori najviše obogatili tzv. profesionalni mahači zastava i imamo slučajeve ljudi koji su „ogrnuti zastavom opljačkali sve živo“.