Vizija predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen o proširenoj Evropskoj uniji suočava se sa ozbiljnim preprekama, jer među državama članicama raste strah da bi se time mogla dati „municija“ populistima, izazvati teški nacionalni referendumi i ponoviti političke tenzije poput onih iz ranijih talasa proširenja, piše Politiko.

Foto: Ilustracija/ Pixabay

Zvaničnici i diplomate EU navode da postoji svojevrsna „kolektivna trauma“ zbog iskustva sa Mađarskom nakon njenog pristupanja 2004. godine.

Iako je tema prijema novih članica trebalo da bude na dnevnom redu samita u Nikoziji kasnije ovog mjeseca, sve je izvjesnije da će ona biti izostavljena, što se tumači kao znak neslaganja među liderima Unije.

„Proširenje mora ostati strogo, zasnovano na zaslugama, kako bi se osigurali njegov uspjeh i kredibilitet“, izjavio je francuski ministar za evropska pitanja Benžamen Adad.

Diplomate navode da vlade EU strahuju od unutrašnjeg političkog udara, jer bi pitanje novih članica moglo postati osjetljivo u nacionalnim debatama i izborima.

Podsjeća se i na raniju „poljskog vodoinstalatera“ debatu, kada su pred ulazak Poljske u EU postojali strahovi od jeftine radne snage i pritiska na zapadna tržišta rada.

Slični argumenti bi se, prema riječima diplomata, mogli ponovo pojaviti kada je riječ o Ukrajini i drugim kandidatima.

Posebno su izražene zabrinutosti u Francuskoj, gdje bi referendum o prijemu novih članica mogao otvoriti prostor jačanju krajnje desnice i političkih tenzija uoči predsjedničkih izbora 2027. godine.

Ni druge velike članice nisu bez rezerve — Njemačka, Holandija i Italija podržavaju princip proširenja, ali insistiraju da proces mora ostati striktno zasnovan na ispunjavanju kriterijuma, bez ubrzavanja iz geopolitičkih razloga.

„Naravno da ne želimo da oslabimo predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog… ali velika većina članica trenutno ne želi takvu debatu“, rekao je jedan evropski diplomata.

Pobjeda Petera Mađara na parlamentarnim izborima u Mađarskoj dodatno je otvorila pitanje budućeg odnosa Budimpešte prema proširenju, posebno prema Ukrajini, iako se očekivalo da bi mogao ublažiti stavove prethodne vlasti.

Međutim, prema navodima, Mađar ne pokazuje spremnost da značajno promijeni ranije pozicije.

U diplomatskim krugovima prisutna je i bojazan da bi nove članice mogle postati „trojanski konji“, zbog čega se razmatraju ideje da im se u početnim godinama članstva ograniči pravo veta.

Predsjednica Evropske komisije je nakon promjena u Mađarskoj nagovijestila i mogućnost reforme pravila odlučivanja, uključujući ukidanje principa jednoglasnosti koji često blokira proces proširenja.

Čak i kada je riječ o Crnoj Gori, koja je završila veliki dio pregovaračkog procesa, i dalje nema dogovora o sljedećem koraku — otvaranju izrade pristupnog ugovora.

Diplomate ukazuju da je Francuska jedna od zemalja koje imaju rezerve, dok Pariz tvrdi da nije jedini i poziva na širu raspravu o politici proširenja.

Zastoj u proširenju posebno pogađa Ukrajinu, koja članstvo vidi kao ključnu bezbjednosnu garanciju u kontekstu rata s Rusijom, dok dio članica smatra da bi proces trebalo dodatno usporiti.

U EU se trenutno vodi debata o rokovima i tempu pregovora, ali za početak naredne faze i dalje je neophodna jednoglasna saglasnost svih država članica.