Projekat „Pacijenca” Muzeji Kotor dobitnik je prestižne nagrade Europa Nostra, čime je Crna Gora prvi put nakon gotovo 25 godina dobila ovo značajno priznanje u oblasti očuvanja kulturne baštine.

Foto: Muzeji Kotor

Među 30 nagrađenih projekata iz 18 evropskih zemalja, „Pacijenca” se izdvojila u kategoriji obrazovanja, obuke i vještina, potvrđujući da lokalne inicijative mogu imati snažan evropski odjek kada su usmjerene na očuvanje tradicije i uključivanje zajednice.

Iz Muzeji Kotor ističu da je riječ o velikom priznanju ne samo za ovu instituciju, već i za cjelokupnu kulturnu scenu Crne Gore.
„Ova nagrada predstavlja potvrdu da smo na pravi način prepoznali vrijednost nematerijalne baštine i uspjeli da je približimo savremenom društvu. Posebno nas raduje što je projekat uključio veliki broj žena i doprinio očuvanju vještine koja je bila pred nestankom”, navode iz Muzeja.

Projekat je nastao kao odgovor na gotovo iščezlu tradiciju izrade dobrotske čipke, koja je početkom 21. vijeka opstajala uglavnom u privatnim zbirkama i crkvenim riznicama. Kroz trogodišnji program obuke, više od 50 učesnica savladalo je ovu zahtjevnu tehniku, dok su javne prezentacije i izrada suvenira omogućile njen povratak u svakodnevni život.

Žiri, sastavljen od deset stručnjaka za kulturno nasljeđe, prepoznao je „Pacijencu” kao projekat koji nadilazi lokalne okvire.
„Projekat je transformisao kućni zanat u zajednički kulturni događaj koji jača društveni život i podržava ekonomsko osnaživanje žena”, navedeno je u obrazloženju.

Iz Muzeji Kotor dodaju da je posebna vrijednost projekta u tome što tradiciju ne čuva samo kao sjećanje, već je aktivno vraća u savremeni kontekst.
„Naš cilj nije bio da čipku zadržimo u vitrini, već da je vratimo među ljude – kroz radionice, javne događaje i svakodnevnu upotrebu. Upravo to je, vjerujemo, prepoznato i na evropskom nivou”, poručuju iz ove institucije.

Nagradu Europa Nostra dodjeljuju Evropska komisija i istoimena organizacija, a ove godine konkurencija je bila izuzetno jaka – čak 261 prijava iz 40 evropskih zemalja.

Građani imaju priliku da podrže projekat i u izboru za nagradu publike, za koju je glasanje otvoreno do 12. maja.

Podsjećanja radi, Crna Gora je ovo priznanje posljednji put dobila 2002. godine za projekat obnove Katedrale Svetog Tripuna u Kotoru, što dodatno naglašava značaj ovogodišnjeg uspjeha.

Projekat „Pacijenca”

Kada je inicijativa „Pacijenca” pokrenuta 2021. godine, izrada dobrotske čipke bila je na ivici nestanka. Ministarstvo kulture Crne Gore zvanično je identifikovalo jednu čuvarku, rođenu 1937. godine, kao posljednju priznatu nositeljku ovog umijeća. Vjekovima je dobrotska čipka bila značajan dio kulturnog nasljeđa Bokokotorskog zaliva i prepoznatljiv izraz religijskog života, svjedočeći o kreativnosti i umijeću generacija žena. Međutim, početkom 21. vijeka opstajala je uglavnom u privatnim zbirkama i crkvenim riznicama.

„Muzeji” Kotor pokrenuli su program koji je spojio istorijsko istraživanje sa praktičnom obukom. Vez u ovom području datira još iz 14. vijeka, a do 16. vijeka dobrotska čipka razvila se kao lokalna interpretacija venecijanske tehnike „punto in aria”. Koristila se pri izradi ritualnih marama, udovičkih kapa, oltarskih prekrivača i svadbenih velova. Vrijedni primjerci danas se čuvaju u crkvama, poput crkve Svetog Eustahija u Dobroti i Svetog Nikole u Perastu, ali i u porodičnim nasljeđima ovog kraja.

Radionice izrade dobrotske čipke započete su 2022. godine pod vođstvom priznate čuvarke i muzejskih stručnjaka i stručnjakinja. Do 2025. godine više od 50 žena različitih generacija uspješno je završilo obuku i savladalo osnovnih tehika izrade dobrotske čipke. Program je bio besplatan i otvoren za stanovnike/ce Kotora, Boke Kotorske i Crne Gore. Školske grupe redovno su uključivane kroz posjete radionicama, a za mnoge učenike i učenice – bio je to prvi susret sa čipkom na iglu.

Naziv „Pacijenca” znači strpljenje i odnosi se kako na spor i precizan proces izrade čipke, tako i na vrijednost istrajnosti. Projekat promoviše strpljenje kao važnu ljudsku i kulturnu vrijednost u vremenu ubrzanog digitalnog života.

Javne instalacije na trgovima u Kotoru, gdje su vertikalni prikazi čipke bili praćeni demonstracijama izrade uživo, učinile su ovaj proces vidljivim široj publici. Od posebnog značaja je nova prezentacija dobrotske čipke kao konceptualni iskorak iz dosadašnjih praksi predstavljanja čipke kao ručnog rada – sada nije polegnuta na somotu vitrine u nekom muzeju već uspravna na postamentima u otvorenom prostoru gradskog trga. Čipka je ovim programom krenula među ljude, da ih sretne i podsjeti na jednu od dragocjenosti našeg grada i ljudi.

Učesnice projekta „Pacijenca” su, takođe, predstavljale Crnu Goru na festivalima čipke u Hrvatskoj, čime je ova tradicija ponovo povezana sa širim jadranskim kontekstom.

„Muzeji” Kotor razvili su i liniju suvenira inspirisanih istorijskim motivima dobrotske čipke. Ovi proizvodi prepoznati su kao jedni od vodećih kulturnih suvenira na Balkanu i generišu prihod koji se koristi za dalji razvoj programa obuke. Projekat na taj način doprinosi očuvanju vještina, ekonomskom osnaživanju žena i jačanju svijesti o vrijednosti lokalne tradicije.

Tokom posljednje tri godine projekat je realizovan sa ukupnim budžetom od približno 15.000 eura, uglavnom finansiranim od strane „Muzeja” Kotor, uz manji doprinos Ministarstva kulture i medija Crne Gore.

Podsjetimo i da je prošle godine Međunarodni savjet muzeja ICOM „Pacijencu” uvrstio među 130 izuzetnih projekata iz 60 zemalja svijeta koji su konkurisali za najveće priznanje ove organizacije ističući stvaralaštvo, raznolikost, kreativnost i predanost globalne muzejske zajednice.