Izvori “Vijesti” tvrde da Borovinić Bojović navodno ima podršku PES-a za mjesto potpredsjednice za zdravstvo, ali poručuju da konačna odluka zavisi i od NSD-a

Foto: Glavni grad

Predsjednica Skupštine Glavnog grada i nekadašnja ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović mogla bi postati potpredsjednica Vlade zadužena za zdravstvo - saznaju “Vijesti” iz više izvora.

Prema riječima jednog od njih, Borovinić Bojović, navodno, ima podršku vladajućeg Pokreta Evropa sad (PES) da dođe na tu funkciju, posebno zbog, kako tvrdi, nezadovoljstva te stranke radom ministra zdravlja Vojislava Šimuna (PES), “koji nije puno uradio da unaprijedi sistem zdravstva”.

Drugi izvor redakcije, koji je iz Vlade, kaže da je ime Borovinić Bojović u opticaju za potpredsjedničku poziciju, ali da, dodaje, još nije jasno kakav je stav Nove srpske demokratije (NSD) o tome.

Po tom pitanju, kako je rekao, može biti izazova jer je suprug Borovinić Bojović, nezavisni poslanik Dragan Bojović, nedavno istupio iz Demokratske narodne partije (DNP), koja je napustila izvršnu vlast, ali je i dalje formalno s NSD-om u koaliciji “Za budućnost Crne Gore” (ZBCG).

“Postoji pozitivan stav premijera (Milojko Spajić) i PES-a, ali još nijesu sigurni može li to da prođe i na nivou NSD-a”, tvrdi taj sagovornik, dodajući da je stav ZBCG, odnosno NSD-a prilično bitan za dalje odlučivanje.

Treći izvor “Vijesti”, koji je upoznat s razgovorima o potencijalnim kadrovskim promjenama u Vladi, kaže da je tačno da se razmatra da Borovinić Bojović bude potpredsjednica, da je ona upoznata s tim, ali da još nije izvjesno šta će od toga biti, jer nije član nijedne stranke. Ona je na mjesto šefice podgoričkog parlamenta izabrana s liste ZBCG.

Pozicija nalik onoj za koju je Borovinić Bojović kandidatkinja, postojala je u Vladi prije rekonstrukcije u ljeto 2024. godine - potpredsjednik za rad, obrazovanje, zdravstvo i socijalnu politiku. Pokrivao ju je Srđan Pavićević iz CIVIS-a, grupacije koja je na izborima bila na listi s PES-om.

Četvrti sagovornik redakcije kaže da Borovinić Bojović ide “naruku” (opoziciona) inicijativa o njenoj smjeni, a čiji uspjeh zavisi upravo od DNP-a, koji je, osim državne, napustio i podgoričku vlast.

Međutim, u slučaju da DNP glasa za to ili da Borovinić Bojović ode u Vladu pa da Skupština Glavnog grada ostane bez predsjednice, upitno je kako bi vladajuća koalicija u Podgorici izabrala šefa parlamenta (jer više nema većinu) i da li bi, ako se to ne desi, bila na putu ka prinudnoj upravi.

Borovinić Bojović bila je nositeljka liste koalicije “Za budućnost Podgorice” (čija su okosnica bili NSD i DNP) na varednim izborima u glavnom gradu u septembru 2024, kao i na prethodnim izborima u Podgorici, održanim u oktobru 2022. godine. Prethodno je bila ministarka zdravlja u Vladi Zdravka Krivokapića (2020-2022).

Borovinić Bojović nije odgovorila na pitanje “Vijesti” da li je tačno da će postati potpredsjednica Vlade.

Ona je prošle sedmice, na sjednici Skupštine Glavnog grada, rekla da će onog trenutka kad inicijativa za njenu smjenu dobije dovoljan broj potpisa - zakazati sjednicu s tom tačkom dnevnog reda. Borovinić Bojović je to kazala tokom diskusije o Predlogu odluke o subvencionisanju dijela troškova usluge produženog boravka za djecu na teritoriji Podgorice, nakon izlaganja odbornice Demokratske partije socijalista (DPS) Ksenije Aranitović.

Odbornica DPS-a je rekla Borovinić Bojović da je preuzela nadležnost Ustavnog suda, jer je “sebi dala za pravo da odredi “da li je neka odluka ustavna i neustavna”. Aranitović je prethodno pitala predsjednicu lokalnog parlamenta zašto nije potpisala predlog odluke i zbog čega nije upućena Službenom listu još u martu.

“Ako se inicijativa za Vašu smjenu usvoji, Vi možete da kažete da ne poštujete odluku legitimno izabranih odbornika u Skupštini Glavnog grada... Ovo je dokaz da nemate kapaciteta i da imate neodgovornost po postupanju odluka koje donosi ova Skupština. Ovo je klasična zloupotreba službenog položaja”, kazala je Aranitović, dodajući da vjeruje da “Borovinić Bojović dugo neće boraviti u toj stolici”.

Borovinić Bojović joj je odgovorila da nema ništa protiv toga da se o njenom radu diskutuje, kao ni da se problematizuje njena funkcija.

Prema Zakonu o lokalnoj samoupravi (član 49), kad predsjedniku skupštine prestane mandat, funkciju šefa parlamenta, do izbora novog, obavlja potpredsjednik. Skupština Glavnog grada nema potpredsjednika, i u tom slučaju, prema istom članu zakona, “funkciju predsjednika skupštine do izbora novog predsjednika skupštine vrši odbornik koji je iz kluba odbornika koji ima najveći broj odbornika”.

Zakon nalaže da skupština izabere predsjednika skupštine najkasnije u roku od 30 dana od prestanka mandata prethodnog predsjednika, ali nije precizirano šta se dešava ako ga ne izaberu. Međutim, jasno je da bi, ako u roku od 30 dana ne bi bio izabran šef parlamenta, to vodilo prinudnoj upravi, jer sjednice Skupštine ne bi mogle da se zakažu.

Inicijativu za razrješenje Borovinić Bojović početkom aprila podnijeli su odbornici Stranke evropskog progresa (SEP) u podgoričkom parlamentu, Ilija Mugoša i Jelena Knežević. Mugoša je prethodno saopštio da su se na taj korak odlučili “jer vlast u Glavnom gradu ne funkcioniše”.

Da bi inicijativa ušla u skupštinsku proceduru potreban je potpis 20 odbornika, dok je na glasanju, koje je prema Statutu Glavnog grada tajno, potrebno 30 “ruku”.

Da inicijativu neće podržati poručili su iz NSD-a, Demokrata, Socijalističke narodne partije (SNP) i Ujedinjene Crne Gore, u PES-u i Pokretu za Podgoricu smatraju da će ona biti neuspješna kao i ona za skraćenje mandata Skupštini Glavnog grada, dok su iz DPS-a, Evropskog saveza i Preokreta poručili da će za nju glasati. DNP se još nije zvanično izjasnio.

Inicijativa za skraćenje mandata Skupštini Glavnog grada nije prošla na sjednici lokalnog parlamenta 19. marta. Inicijativu je podnio Evropski savez, ali je za nju glasalo 28 odbornika - što znači da nije bilo potrebne većine.

Skupština Glavnog grada ima 59 odbornika. Vladajuću većinu, do odluke Slobodne Crne Gore i DNP-a da izađu iz nje, činio je 31 odbornik: savez PES-Demokrate ima 14 predstavnika, partije bivšeg Demokratskog fronta (čiji je dio DNP) s manjim partnerima imaju 13 odbornika, a Pokret za Podgoricu blizak šefu države Jakovu Milatoviću četiri.

Izlaskom Slobodne (jedan odbornik), a onda i DNP-a (koji ima četiri predstavnika) iz gradske vlasti, vladajuća koalicija “pala” je na 26 odbornika, i mora da potraži podršku najmanje četiri predstavnika opozicije da bi “preživjela” i imala većinu za bitne odluke.

Još nema rekonstrukcije Vlade
Borovinić Bojović bi u izvršnu vlast mogla da uđe nakon rekonstrukcije, koja se najavljuje od kraja januara, kako bi se popunile pozicije koje su od tada upražnjene zbog izlaska DNP-a iz Vlade.

DNP je to učinio nakon što je Vlada odbila da podrži njihove zahtjeve o rješavanju identitetskih pitanja. Tim zahtjevima prethodilo je protivljenje Kneževićeve partije izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u zetskom naselju Botun.

Kako su “Vijesti” objavile, direktor podgoričkog gradskog preduzeća ‘’Putevi’’ Radoš Zečević najozbiljniji je kandidat za ministra saobraćaja. Na toj poziciji je bila Maja Vukićević iz DNP-a.

Kao novi ministar bez portfelja pominje se poslanik NSD-a Jovan Vučurović. On bi na toj poziciji mogao da zamijeni dosadašnjeg ministra Milutina Butorovića (PES).

Još nije poznato da li bi neko - i ako da, ko - mogao da zamijeni Miluna Zogovića (DNP) na mjestu potpredsjednika Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj, te da li će to mjesto uopšte više postojati.

Vučurović je početkom aprila za Novu M kazao da bi se rekonstrukcija Vlade mogla dogoditi ovog mjeseca. Potvrdio je da je kandidat za ministra, dodajući da je “sve na Spajiću i dogovoru unutar većine”.