Pet udruženja žrtava rata u Bosni i Hercegovini potpisnice su pisma upućenog Gracijeli Gati Santani, predsjednici Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (MRMKS).

 

Foto: YouTube screenshot /International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia (ICTY)

Potpisnici pisma su Udruženje žrtava rata i svjedoka genocida, Udruženje pokret „Majke enklave Srebrenica i Žepa“, Udruženje „Žene Podrinja“, Udruženje „Majke Srebrenice“ i Udruženje „Žene Srebrenice“, prenosi Klix.

Pozvali su Mehanizam da ne dozvoli liječenje osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića u Srbiji. To su učinili nakon učestalih zahtjeva da se Mladiću, pravosnažno osuđenom na doživotni zatvor, omogući liječenje u Srbiji.

Kako su naveli u pismu, svjesni su da je Mehanizam do sada dosljedno postupao u skladu s principima međunarodne pravde, posebno kada je riječ o izvršenju kazni za najteže zločine, uključujući genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine.

Upravo zbog toga, dodaju, osjećaju obavezu da još jednom, kako su naglasili, jasno i nedvosmisleno izraze stav žrtava i njihovih porodica.

“Smatramo da ne postoje, niti mogu postojati, kredibilne i pouzdane garancije da bi osuđenik bio vraćen na izdržavanje kazne ukoliko bi bio prebačen u državu koja mu je u prošlosti pružala utočište“, upozorili su.

Napomenuli su da je Mladić godinama izbjegavao pravdu, uz, kako su ukazali, podršku struktura upravo Srbije, u koju se sada traži njegovo premještanje.

“Ta činjenica sama po sebi ozbiljno dovodi u pitanje svaku vrstu garancija koje se danas nude“, naveli su.

Zabrinuti i zbog kontinuiranog negiranja presuđenog genocida, veličanja ratnih zločinaca i relativizacije zločina u delovima političkih struktura koje zagovaraju njegovo prebacivanje.

Kako su konstatovali, takav kontekst ne može osigurati ni pravnu sigurnost niti moralni okvir u kojem bi se odluka o eventualnom liječenju mogla smatrati opravdanom.

“Za porodice žrtava, preživjele i sve one koji još uvijek tragaju za pravdom, eventualno puštanje Mladića izvan sistema međunarodnog nadzora predstavljalo bi duboku nepravdu i dodatnu traumu. Takav čin bio bi doživljen kao poniženje žrtava i podrivanje kredibiliteta međunarodne pravde“, dodaju.

Shodno tome, pozvali su predsjednicu Mehanizma da ostane dosljedna principima na kojima počiva međunarodno krivično pravo i da odbije zahtjev za njegovo liječenje izvan okvira kojim se garantuje potpuni nadzor Mehanizma.

U spomenutim udruženjima žrtava rata u Bosni i Hercegovini vjeruju da pravda ne smije biti dovedena u pitanje, niti smije biti podređena političkim pritiscima ili interesima.

Podsjetili su da izvršenje kazne mora ostati u skladu s presudama i pod strogim međunarodnim nadzorom, posebno u slučajevima koji se odnose na najteže zločine protiv čovječnosti.