Ključni element za povjerenje u proces nijesu izjave o ambicioznim ciljevima, već prije svega kontinuitet rezultata i sposobnost da se preuzete obaveze dosljedno realizuju. Ipak, važno je naglasiti da i dalje imamo prozor mogućnosti i vrijeme da pokažemo da je cilj dostižan, kaže Miloš Radonjić, savjetnik predsjednika za evropske poslove

Foto: Vlada CG
 
Nasuprot izjavama najviših državnih zvaničnika Crne Gore koji kontinuirano ukazuju na kraj 2026. kao na rok kada će biti zatvorena sva poglavlja u pregovorima sa EU, iz Brisela se u posljednje vrijeme čuju drugačiji tonovi koji sugerišu da bi vremenski okvir mogao da se pomjeri za narednu godinu.

U prilog tome govori činjenica da je mogućnost završetka pregovaračkog procesa početkom 2027. godine prvi put pomenula komesarka za proširenje Marta Kos, prilikom izlaganja na Odboru za spoljne poslove Evropskog parlamenta. Nekoliko dana nakon toga, u intervjuu za jedan crnogorski list, europarlamentarac Marjan Šarec je istakao da će Crna Gora teško ove godine zatvoriti sva poglavlja.

- Više puta sam isticao da je plan Vlade da se do kraja godine zatvore sva pregovaračka poglavlja preambiciozan i nijesam imao prevelika očekivanja, to nijesu stvari koje zavise od mene i ne mogu biti ni razočaran niti mogu da se radujem. Mislim da će biti teško ostvariti zacrtano, ali izuzetno je važno zatvoriti što više poglavlja - poručio je Šarec za dnevni list Dan.

Konkretnim rokovima nije licitirao ambasador EU u Crnoj Gori Johan Satler, međutim, indikativna je njegova poruka da će se na jesen znati koliko je realna mogućnost finalizacije pregovora u ovoj godini.

Savjetnik predsjednika Crne Gore za evropske poslove Miloš Radonjić kazao je za Pobjedu da ovakve poruke treba posmatrati kao dobronamjeran i otrežnjujući podsjetnik naših evropskih prijatelja na prirodu pregovaračkog procesa.

- To je zahtjevan i dinamičan poduhvat koji traži kontinuiran, svakodnevni angažman svih relevantnih institucija, do samog kraja procesa. Ono što nam zapravo žele poručiti je da se do napretka u ovom poduhvatu ne dolazi samo ambicioznim najavama već - prvenstveno - konkretnim rezultatima i ispunjenim obavezama iz evropske agende - navodi Radonjić.

Deklarativne izjave zahtijevaju rezultate

Različito formulisane, ali suštinski izjave sa istim zaključkom – da ćemo do kraja godine zatvoriti sva poglavlja, u posljednje vrijeme mogle su se čuti od glavnog pregovarača Predraga Zenovića, ministarke evropskih poslova Maide Gorčević, kao i potpredsjednika Vlade za vanjske i evropske poslove Filipa Ivanovića.

- Ono što je naš dio posla, mi ćemo završiti. Najveći broj poglavlja biće zatvoren u decembru. Na kraju imamo tri važna poglavlja, 23, 24 i 27, koja će čekati decembar - poručila je nedavno Gorčević.

Ništa manje optimističan nije bio Zenović, koji je kazao da očekuje da Crna Gora ispunio svoj dio posla, ni manje ni više nego do ljeta.

- Onda bi procjena Evropske komisije uslijedila, kako bi najvažnija poglavlja bila zatvorena posljednja do kraja ove godine - naveo je Zenović.

Ivanović je kazao da izvršna vlast ima cilj da sav posao u vezi sa zatvaranjem preostalih poglavlja na putu ka članstvu u EU završi do septembra, kako bi Evropska komisija mogla da sprovede kontrolne mehanizme i da preostali dio posla bude završen do kraja godine.

Sagovornik Pobjede Miloš Radonjić upozorava da deklarativne izjave moraju biti praćene opipljivim iskoracima u ključnim oblastima, prije svega u vladavini prava.

- U tom smislu, pravosnažne presude u domenu borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala su objektivni pokazatelj funkcionalnosti reformisanog sistema i mjera našeg ukupnog institucionalnog sazrijevanja, naša lična karta u očima evropskih partnera. Važno da ovaj proces vodimo bez politizacije, uz punu institucionalnu odgovornost i fokus na reformama koje su suštinske, a ne samo formalne - kaže Radonjić.

Povjerenje se ne gradi ambicioznim izjavama

Signali koji ukazuju na pomjeranje procesa za sljedeću godinu neminovno utiču i na percepciju građana i na kredibilitet koji Crna Gora ima kod svojih evropskih partnera, smatra Radonjić.

- Povjerenje u proces se ne gradi samo kroz izjave o ambicioznim ciljevima, već prije svega kroz kontinuitet rezultata i sposobnost da se preuzete obaveze dosljedno realizuju. Ipak, važno je naglasiti da i dalje imamo prozor mogućnosti i vrijeme da pokažemo da je cilj dostižan. Upravo naredni period je ključan da se potvrdi da država ima i institucionalnu snagu i političku zrelost da ispuni ono što je proklamovano – ambiciju da postanemo 28. država članica EU do 2028. godine. Na tom putu, presudno je da fokus ostane na reformama, njihovoj stvarnoj implementaciji i vidljivim rezultatima. Na taj način se najdirektnije gradi i održava povjerenje – kako građana tako i partnera u Evropskoj uniji - ocijenio je sagovornik Pobjede.

On kaže da rok nije nerealan kao strateški cilj, te dijeli optimizam da može biti dostižan, ali uz jedan preduslov - punu mobilizaciju sistema i svih relevantnih društveno-političkih aktera.

- Postavljeni rok je imao i ima važnu ulogu da podstakne državne institucije na intenzivniji rad u cilju ispunjavanja obaveza. Evidentno je da evropski partneri šalju poruku da je riječ o ambicioznom planu koji zahtijeva konkretne i mjerljive rezultate. Upravo tu dolazimo do ključnog izazova – svaki novi dan i svaki novi mjesec bez vidljivog napretka neminovno utiče na nivo optimizma, kako u Briselu tako i kod nas. Zato je važno da se manje bavimo rokovima kao takvim, a više sadržajem reformi i njihovom stvarnom implementacijom. Rezultati, rezultati, rezultati. Samo kroz kontinuirane i opipljive rezultate možemo jačati kredibilitet i zadržati puni optimizam u pogledu dinamike procesa -ocijenio je savjetnik Milatovića za evropske poslove.

Tačka bez povratka

Radonjić smatra da danas imamo mnogo faktora koji nam idu naruku za ključni korak.

- Od aktuelizovane politike proširenja koja je dobila novu suštinsku vrijednost preko neuporedive podrške država članica do i dalje visoke podrške javnosti evropskom projektu – a treba nam samo jedan faktor, koji je zapravo odlučujući: zrelost da loše prakse ostavimo iza sebe, suočimo se sa svojim slabostima i stvorimo funkcionalnu demokratiju za dostojan život svih njenih građana - naveo je on.

Dodaje da je postojalo realno očekivanje da do formiranja radne grupe može doći tokom kiparskog predsjedavanja.

- U smislu doprinosa ovom zajedničkom uspjehu, predsjednik Crne Gore, sa svoje strane, imao je kontinuiranu komunikaciju sa predsjednikom Kipra Hristodulidisom u proteklih godinu dana. Tokom njegove radne posjete Crnoj Gori u aprilu 2025, organizovane u kontekstu budućeg predsjedavanja te zemlje Savjetu EU, kao i sastanka na marginama Samita EU - ZB, u decembru prošle godine u Briselu, razgovarano je o konkretnim aktivnostima u cilju formiranja radne grupe i početka izrade Ugovora u pristupanju Crne Gore. U proteklih par mjeseci, komunikacija dva kabineta je bila intenzivirana, a na poziv kiparskog predsjednika, predsjednik Milatović će posjetiti Kipar 18. maja, kojom prilikom će se razgovarati o daljoj dinamici procesa do kraja trenutnog kiparskog, ali i tokom irskog predsjedavanja - navodi Radonjić.

Crna Gora se danas, kako dodaje, simbolično rečeno nalazi pred svojim Rubikonom, tačkom bez povratka.

- Vrijeme koje nam stoji na raspolaganju je ograničeno i stoga apelujem na Vladu i sve parlamentarne aktere da pokažu dodatnu odgovornost i svojim odlukama doprinesu ostvarenju vanjskopolitičkog prioriteta Crne Gore, prioritizujući evropsku agendu bez politizacije i odluka koje bi mogle da budu remetilački faktor za ostvarenje državnog interesa Crne Gore. Tu prvenstveno mislim na potenciranje identitetskih pitanja u trenutku kada svu društvenu energiju treba fokusirati na dostizanje punopravnog članstva Crne Gore u EU - zaključuje sagovornik Pobjede.

Radna grupa snažna poruka Brisela

Radonjić kaže da je formiranje ad hoc radne grupe za izradu Ugovora o pristupanju Crne Gore EU, nakon IBAR-a, odlučujuća prekretnica.

Ovo predstavlja jasnu poruku da Crna Gora ulazi u završnicu procesa, kao i signal da nas vide kao narednu članicu. Ne treba smetnuti s uma da ova odluka dolazi u godini kada je Crna Gora domaćin Samita EU - Zapadni Balkan i predsjedava Berlinskom procesu, što dodatno govori o političkoj volji na strani EU da nam pruži maksimalnu podršku na planu pridruživanja - kaže on.

Sada je, dodaje, odgovornost na strani Crne Gore da kroz ubrzanu realizaciju preostalih obaveza iz procesa opravda povjerenje i iskoristi istorijsku priliku koja joj se ukazala.