Institut ekonomskih nauka u Podgorici zaprimio je i obradio 270 obraćanja potrošača u prva tri mjeseca rada Besplatnog online potrošačkog savjetovališta, a struktura prijava ukazuje na ponavljajuće probleme koji direktno utiču na svakodnevnu potrošnju i pravnu sigurnost građana.

Foto: Ilustracija/Pixabay.com 

Kako je saopšteno iz Instituta, savjetovalište je funkcionisalo u periodu od 15. januara do 15. aprila 2026. godine kao besplatan servis za građane koji žele da razumiju svoja prava i dobiju usmjerenje u konkretnim situacijama.

Iz Instituta su pojasnili da ovi podaci ne predstavljaju ukupnu statistiku potrošačkih problema u Crnoj Gori, već indikativan pregled obraćanja upućenih savjetovalištu, koji ipak ukazuje na oblasti u kojima se problemi najčešće ponavljaju.

Najveći broj prijava odnosio se na nesaobraznost robe, ukupno 29 slučajeva, zatim na odjeću, obuću i tekstil sa 24 obraćanja, telekomunikacione usluge sa 21, cijene i naplatu sa 18, kredite i finansijske obaveze sa 16, te električnu energiju sa 15 prijava.

Posebno je izdvojena oblast online kupovine, koja čini značajan dio obraćanja.

"Posebno se izdvaja online kupovina. Savjetovalište je evidentiralo ukupno 23 obraćanja u vezi sa online kupovinom, odnosno 8,52 odsto svih obraćanja. Od toga se 14 odnosilo na online kupovinu i ugovore na daljinu, dok se 9 odnosilo na kupovinu putem društvenih mreža i neregistrovanih profila", saopštio je nacionalni ekspert za zaštitu potrošača u NVU Institut ekonomskih nauka, dr Jovo Rabrenović.

U izvještaju su evidentirani i slučajevi koji se odnose na kupovinu putem platformi Temu i AliExpress, ali se naglašava da se na osnovu broja prijava ne mogu donositi opšti zaključci o tim platformama.

Kako je pojašnjeno, online kupovina predstavlja osjetljivu oblast jer potrošači često donose odluke brzo, bez mogućnosti da fizički pregledaju robu, dok je poseban rizik prisutan kod kupovine putem društvenih mreža i neregistrovanih profila.

Iz obraćanja građana izdvajaju se najčešći problemi, među kojima su nedovoljna informisanost prije kupovine, nejasne reklamacije, odbijanje zahtjeva bez obrazloženja, kao i prebacivanje odgovornosti između različitih aktera u procesu prodaje i isporuke.

"Prvih 270 obraćanja pokazuje da zaštita potrošača nije apstraktno pravno pitanje, već svakodnevni problem građana od reklamacija i računa, do telekomunikacionih ugovora i online kupovine. Cilj savjetovališta je da potrošač dobije jasno, besplatno i razumljivo usmjerenje", saopštio je Rabrenović.

Iz Instituta podsjećaju da Zakon o zaštiti potrošača uređuje prava građana pri kupovini i drugim oblicima prometa proizvoda, uključujući zaštitu ekonomskih interesa, informisanje i pravnu zaštitu.

Takođe, preporučuju da se nalazi savjetovališta koriste kao signal nadležnim institucijama, posebno u oblastima reklamacija, cijena i naplate, telekomunikacija, finansijskih obaveza, energetskih i komunalnih usluga, kao i online kupovine.

Trgovcima i pružaocima usluga sugeriše se unapređenje komunikacije sa potrošačima, dok se građanima savjetuje da čuvaju račune, ugovore i druge dokaze.