U toku su pripreme za moguću realizaciju posjete predstavnika crnogorskog parlamenta hrvatskom Saboru, u sklopu napora da se normalizuju odnosi zakonodavnih tijela dviju susjednih država, saznaje "Dan" iz dobro obaviještenih diplomatskih izvora.

Foto: Skupština CG, kolaž 

Prema nezvaničnim informacijama našeg lista, iako ova posjeta još nije definisana na diplomatskom nivou, delegaciju Skupštine Crne Gore najvjerovatnije će činiti potpredsjednici Boris Pejović, Mirsad Nurković i Nikola Camaj. Iako se konačni spisak još uvijek utvrđuje u diplomatskim kanalima, planirano je da u sastavu budu i predstavnici partija vlasti i opozicije, kako bi bila poslata poruka o širem političkom konsenzusu unutar Crne Gore kada je u pitanju rješavanje nagomilanih problema sa Zagrebom.

Interesantno je da se ovakva posjeta dogovara na nivou potpredsjednika, dok će domaćini crnogorskoj delegaciji u Zagrebu biti najviši zvaničnici Hrvatske – predsjednik Sabora Gordan Jandroković i ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman. Ovakva diplomatska asimetrija direktna je posljedica činjenice da predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić ne može da kroči na tlo susjedne države zbog usvajanja rezolucije o Jasenovcu.

Podsjetimo, Hrvatska je u julu 2024. godine zvanično proglasila Andriju Mandića, potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića i lidera DNP-a Milana Kneževića za nepoželjne osobe u toj zemlji. Ova radikalna mjera uvedena je nakon usvajanja Rezolucije o genocidu u logorima sistema Jasenovac, Dahau i Mauthauzen u crnogorskom parlamentu, što je zvanični Zagreb ocijenio kao svjesno narušavanje dobrosusjedskih odnosa i zloupotrebu istorijskih tragedija u dnevnopolitičke svrhe.

Upravo te sankcije danas diktiraju format parlamentarne saradnje dviju država. Dok je Mandić, kao prvi čovjek zakonodavnog doma, izopšten iz zvaničnih komunikacija sa Hrvatskom, slanje u Zagreb delegacije koju će predvoditi Pejović, Nurković i Camaj predstavlja manevar kojim zvanična Podgorica pokušava da zaobiđe političku blokadu i očuva barem privid funkcionalnih institucionalnih veza. Ipak, teško je očekivati da posjeta na nivou potpredsjednika može suštinski popraviti odnose dviju susjednih država, koji su na najnižoj tački od početka devedesetih godina prošlog vijeka.

Osim simbolike i pokušaja normalizacije, pred crnogorskom delegacijom naći će se niz teških pitanja koja već decenijama opterećuju međudržavne odnose, a koja su u posljednje dvije godine dodatno zaoštrena. Najveći kamen spoticanja ostaje neriješeno pitanje razgraničenja na Prevlaci, gdje se privremeni režim primjenjuje još od 2002. godine. Iako su se dvije strane obavezale na rješavanje spora pred međunarodnim sudovima, konkretnih pomaka nema, dok se povremene tenzije koriste za unutrašnju mobilizaciju biračkog tijela.