Odbor za prosvjetu, nauku, kulturu i sport jednoglasno je podržao Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pozorišnoj djelatnosti i Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kinematografiji, kojima je, kako je saopšteno iz Ministarstva kulture i medija, predviđeno unapređenje normativnog i institucionalnog okvira za razvoj pozorišne umjetnosti i stvaranje efikasnijeg i stimulativnijeg sistema razvoja filmske industrije u Crnoj Gori.

Foto: Skupština Crne Gore/ L.Zeković

Govoreći i izmjenama i dopunama zakona, ministarka Tamara Vujović na sjednici nadležnog dobora pojasnila je da je cilj novih rješenja unapređenje normativnog i institucionalnog okvira za razvoj pozorišne umjetnosti u našoj zemlji.

Vujović je navela da je potrrba za izmjenama proitekla iz analize dosadasnje primjene zakona kao i dijaloga sa predstavnicima institucija umjetnicima i strucnom javnoscu.

„Praksa je pokazala da postoje određene normativne nepreciznosti i nedovoljno razrađeni instituti koji su otežavali efikasno funkcionisanje sistema, kao i jasno razgraničenje nadležnosti unutar pozorišnih ustanova”, rekla je Vujović.

Prema njenim riječima, predloženim izmjenama jača se funkcionalnost sistema, posebno u dijelu profesionalne autonomije pozorišta.

„Jasnije su definisane umjetničke i repertoarske funkcije, kao i odnosi između umjetničkih i upravljačkih struktura.Cilj novih zakonskih rješenja je stvaranje stabilnijeg, predvidivijeg i profesionalno utemeljenog okvira koji će omogućiti nesmetan razvoj pozorišne umjetnosti i unaprijediti položaj pozorišnih institucija i umjetnika”, kazala je Vujović.

Kako je pojasnila, ključne izmjene odnose se na preciziranje pojedinih pojmova i izraza u zakonu radi usklađivanja sa razvojem savremene pozorišne scene, kao i na mogućnost da narodna pozorišta, pored osnovne djelatnosti, obavljaju i pripremu i izvođenje baleta i opere.

„Time se stvaraju preduslovi za razvoj muzičko-scenske umjetnosti i jača saradnja između ustanova kulture”, dodala je Vujović.

Ukazala je da je Predlogom zakona predviđeno i unapređenje sistema upravljanja pozorištima kroz jačanje uloge pozorišnog savjeta u procesu usvajanja godišnjeg umjetničkog plana sa koncepcijom i repertoarom, kao i preciznije razgraničenje nadležnosti između direktora i umjetničkog direktora, posebno u dijelu upravljanja budžetskim sredstvima.

Vujović je dodala da je propisana i mogućnost obrazovanja stručnog savjeta kao savjetodavnog umjetničkog tijela, u cilju unapređenja kvaliteta programa, umjetničke izvrsnosti i strateškog razvoja pozorišnog repertoara.

Takođe, kako je dodala, uređen je postupak dodjele zvanja dramskim umjetnicima, kako bi se obezbijedila veća pravna sigurnost i ujednačena praksa kroz obavezu donošenja podzakonskog akta za najviša zvanja u oblasti pozorišta – doajen i prvak.

„Predložene izmjene imaju za cilj jačanje profesionalnih standarda, institucionalne stabilnosti i umjetničkog kvaliteta pozorišne djelatnosti, uz puno uvažavanje javnog interesa”, poručila je Vujović.

Govoreći o Predlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kinematografiji, ministarka je kazala da je cilj tog aktastvaranje efikasnijeg i stimulativnijeg sistema razvoja filmske industrije u Crnoj Gori.

Kako je istakla, izmjene su rezultat dosadašnje primjene zakona, tokom koje je uočena potreba za preciziranjem određenih rješenja, uklanjanjem administrativnih prepreka i usklađivanjem sa savremenim evropskim praksama.

„Poseban akcenat stavljen je na unapređenje domaće kinematografije i privlačenje međunarodnih filmskih produkcija”, rekla je Vujović.

Pojasnila je da se film ovim izmjenama afirmiše kao oblast od javnog interesa, ali i kao značajan ekonomski resurs koji doprinosi zapošljavanju, razvoju kreativnih industrija, jačanju lokalnih ekonomija i međunarodnoj promociji Crne Gore.

„Jedna od ključnih novina je preciziranje javnog interesa u oblasti kinematografije. Umjesto dosadašnjeg Nacionalnog programa razvoja kinematografije uvodi se Plan razvoja kinematografije kao srednjoročni u programsko-operativni dokument koji će donositi Filmski centar Crne Gore u saradnji sa relevantnim akterima iz oblasti kinematografije”, navela je Vujović.

Ukazala je da se Predlogom zakona preciznije definiše domaće kinematografsko djelo radi jasnijeg razgraničenja između domaćih i koprodukcionih ostvarenja, dok se nadležnost za izdavanje odobrenja za inostrana snimanja prenosi sa Ministarstva kulture i medija na Filmski centar Crne Gore.

„Cilj je uklanjanje administrativnih barijera i ubrzavanje procedura za strane producente. Predviđeno je i uvođenje jedinstvene kontakt tačke u svakoj lokalnoj samoupravi, odnosno osobe zadužene za pružanje informacija producentima o potrebnoj dokumentaciji i procedurama”, kazala je Vujović.

Ukazala je da je među najvažnijim izmjenama povećanje podsticaja za filmske produkcije sa 25 na 30 odsto ukupnih opravdanih troškova, čime se, kako je pojasnila, podstiču ulaganja i jača lokalna ekonomija.

Govoreći o finansiranju Filmskog fonda Crne Gore, Vujović je podsjetila da su obveznici izdvajanja sredstva javni servis u iznosu od 5 odsto ukupnog godišnjeg prihoda ostvarenog od marketinga, komercijalni emiteri ( TV Vijesti, PRVA TV, NOVA M, ADRIA) sa nacionalnom pokrivenošću koji izdvajaju 0,8% od ostvarenog godišnjeg prihoda, operatori kablovske, satelitske i internet distribucije, radio i televizijskog programa izdvajaju 2% od ostvarenog godišnjeg prihoda, bioskopski prikazivači 3% od svakr prodate bioskopske ulaznice (Centri za kulturu Crnr Gore koji imaju bioskope, Cineplexx, Helada), operatori javnih komunikacijskih mreža (Crnogorski Telekom, Telenor/ONE, M-tel, Telemach, Wimax, Radio difuzni centar, Orion, ASP, kao i pružaoci usluga iznajmljivanja kinematografskih djela (Netflix, HBO) na zahtjev, koji bi trebalo da izdvajaju 3% od ostvarenog godišnjeg prihoda.

Vujović je navela da operatori poput Crnogorskog Telekoma, One Crna Gora, MTEL-a i Telemach-a izdvajaju 0,9 odsto prihoda ostvarenih od internet usluga za Filmski fond, ističući da se ne radi o „dvostrukom oporezivanju”, već o doprinosu razvoju domaće kinematografije.

Prema njenim riječima, od 2018. do 2025. godine obveznici izdvajanja sredstava za Filmski fond uplatili su oko 4,5 miliona eura, dok je zajedno sa budžetskim sredstvima u istom periodu ukupno oko 10 miliona eura usmjereno na razvoj kinematografije u Crnoj Gori.

Ministarka je kazala i da globalne platforme poput Netflix-ai HBO-a trenutno ne izdvajaju sredstva u Crnoj Gori jer nijesu registrovane na domaćem tržištu, za razliku od pojedinih evropskih država gdje takva praksa postoji.

Vujović je ocijenila da ulaganje u domaću kinematografiju doprinosi očuvanju domaćih priča i kulturnog identiteta, podsjećajući da je posljednjih godina povećan broj domaćih filmskih ostvarenja, festivalskih nagrada i bioskopskih projekcija širom Crne Gore.