Iako je potpredsjednik Vlade za ekonomska pitanja i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj, nakon što je Ustavni sud ukinuo neradnu nedjelju u trgovini, pozvao Skupštinu da sačeka sa ponovnim uvođenjem zabrane rada nedjeljom dok se ne nađe ustavno održivo rješenje, u mišljenju upućenom Ustavnom sudu ipak navodi da nema osnova za prihvatanje nove inicijative o pokretanju postupka ocjene ustavnosti koju je Unija poslodavaca Crne Gore (UPCG) ponovo podnijela na odredbu Zakona o unutrašnjoj trgovini, piše Pobjeda.

Foto: MediaBiro

Nakon što je 2019. godine uvedena neradna nedjelja za trgovine, UPCG je odmah tražila ocjenu ustavnosti na šta je odluku čekala šest godina. Naime, Ustavni sud je krajem januara odredbu kojom je uvedena neradna nedjelja ukinuo kao neustavnu. Međutim, nekoliko mjeseci prije odluke Ustavnog suda, kada je već bilo gotovo izvjesno da će do toga doći, PES je predložio novo-staro zakonsko rješenje kojim se suštinski u tekstu nije izmijenilo ništa, osim dodatka da se rad nedjeljom zabranjuje „u cilju prevencije zaštite zdravlja zaposlenih u objektima trgovina na veliko i trgovina na malo“.

Novo-staro zakonsko rješenje

Ovo zakonsko rješenje je polovinom februara jednoglasno podržalo 62 poslanika. Iako je između objave odluke i stupanja zakonskih izmjena na snagu bilo mogućnosti za trgovce da jedne nedjelje otvore svoje objekte, oni to ipak nijesu iskoristili, a neki od njih su i jasno iznijeli stav da nijesu saglasni sa tim da nedjeljom ponovo rade.

Đeljošaj je prije ponovnog izglasavanja zakona u Skupštini naglasio da je odluka Ustavnog suda obavezujuća te da ne može biti predmet relativizacije ili političkog tumačenja.

“Ne mogu prihvatiti pokušaje da se odluka Ustavnog suda obesmisli niti da se kao rješenje ponovo nameće nešto što je već proglašeno neustavnim. Takav pristup nije odgovoran i direktno narušava povjerenje u institucije. Podržavam isključivo rješenje koje uvažava i sprovodi odluku Ustavnog suda kroz zakon, u skladu sa njegovom ulogom čuvara ustavnosti i prava građana”, kazao je tada Đeljošaj.

Socijalni savjet čiji su članovi predstavnici poslodavaca, sindikata i Vlade je nekoliko dana prije vanredne sjednice Skupštine na kojoj je nedjelja opet proglašena neradnom izašao sa preporukom da se trgovcima omogući rad tokom zimske i ljetnje sezone i to za ograničen broj objekata, uz uvećanje dnevnice za 80 odsto i slobodan dan idućeg vikenda. Ipak, Đeljošaj nije smatrao ni da je to rješenje usklađeno sa odlukom Ustavnog suda.

UPCG je u novoj inicijativi ukazao da je zakonodavac povrijedio Ustav, a dodatno i zanemario odluku kojom je nedvosmisleno utvrđeno da je ovako uređena zabrana rada nedjeljom u trgovinama neustavna. Ukazali su i da je zakonodavac, osim što je diskriminisao i ograničio slobodu preduzetništva bez jasno utvrđenog i dokazanog legitimnog cilja, zanemario i Socijalni savjet i socijalni dijalog kao Ustavom utvrđenu artikulaciju interesa zaposlenih, poslodavaca i države.

U ranijoj odluci Ustavnog suda je ukazano da time što je zakonodavac jednoj grupi preduzetnika omogućio da radi, a drugoj ne, upućuje na to da Skupština Crne Gore uvažava činjenicu da postoji potreba za kontinuiranim i svakodnevnim radom određenog broja subjekata radi snabdijevanja potrošača. Međutim, uspostavljanjem izuzetaka bez obrazloženja zašto je napravio razliku među preduzetnicima, zakonodavac nije postigao ustavnopravno prihvatljivu ravnotežu između prava preduzetnika kojima je dopušten rad nedjeljom i prava onih kojima je on zabranjen, do stepena da se bez ikakve sumnje može otkloniti prigovor o pojavi nejednakosti druge grupe subjekata u odnosu na prvu.

Mišljenje Ministarstva

U mišljenju Ministarstva ekonomskog razvoja (MER), koje potpisuje Đeljošaj, navodi se da sloboda preduzetništva nije apsolutno pravo, te da Ustav dozvoljava ograničenja radi zaštite javnog interesa, zdravlja, prava zaposlenih i socijalne sigurnosti.

“Osporena odredba ima za cilj da zaštiti fizičko i mentalno zdravlje zaposlenih, pravo na sedmični odmor, unaprijedi socijalnu sigurnost, kao i da uskladi profesionalni i porodični život i očuva dostojanstvo rada i humanu organizaciju radnog vremena”, stoji u mišljenju.

Stoji da zakonodavac ima pravo da propiše poseban režim rada u djelatnostima trgovine, cijeneći specifičnosti, organizaciju i intenzitet rada, produženo radno vrijeme i stalnu izloženost zaposlenih. Ne može se, kako ukazuju u mišljenju, prihvatiti tvrdnja da ova zakonska odredba nema legitiman cilj ili da je arbitrarna intervencija zakonodavca. Štiti se, kako dodaju, pravo na sedmični odmor i zdravlje zaposlenih.

“Zakonodavac je imao pravo da procijeni da blaže mjere poput uvećanja zarade, rotacije zaposlenih ili ograničenog radnog vremena, nijesu dovoljno za ostvarenje željenog stepena zaštite zaposlenih, posebno imajući u vidu praksu tržišta rada i potrebu obezbjeđivanja stvarnog, a ne formalnog prava na odmor. Ne može se zanemariti ni socijalna funkcija nedjelje kao dana porodičnog i društvenog života”, mišljenje je MER-a uz napomenu da se ovom odredbom ne ukida sloboda preduzetništva.

Naglašeno je i da, iako Ustav prepoznaje Socijalni savjet, to ne podrazumijeva obavezu zakonodavca da prihvati njihove stavove ili preporuke niti da ga ograniči da samostalno odlučuje o zakonima.

“Činjenica da preporuke Socijalnog savjeta nijesu prihvaćene ne može sama po sebi predstavljati razlog neustavnosti zakonske odredbe. Socijalni dijalog predstavlja važan element demokratskog procesa, ali nesaglasnost između socijalnih partnera ili neprihvatanje određenih preporuka ne znači automatski povredu Ustava”, navodi se u mišljenju MER-a.

Odbacuju i navode o diskriminaciji, navodeći da su izuzeci od zabrane (pekare, apoteke, benzinske pumpe, kiosci) zasnovani na objektivnim kriterijumima i potrebi obezbjeđivanja funkcionisanja djelatnosti od posebnog značaja za građane i javni interes. Osim toga, dodaje se, i da zbog ranije odluke Ustavnog suda zakonodavac nije bio spriječen da ponovo normira ovo pitanje.

“U konkretnom slučaju osporena norma je zasnovana na zaštiti prava zaposlenih na sedmični odmor, zaštiti zdravlja i socijalnog sigurnosti, što predstavlja ustavno dopuštene ciljeve ograničenja”, navodi se u mišljenju koje potpisuje Đeljošaj.