Strane direktne investicije (SDI) u Crnoj Gori porasle su u 2025. godini za osam odsto, odnosno za 39,5 miliona eura.

Foto: Vlada CG

Istovremeno, u Hrvatskoj je neto priliv SDI povećan za 87,2 odsto, što je 1,294 milijarde eura. To pokazuje regionalni pregled neto priliva stranih direktnih investicija u 2025. godini, odnosno analiza koju je uradila Parlamentarna budžetska kancelarija (PBK).

Kako je navedeno u analizi, u pregledu dinamike neto priliva stranih direktnih investicija u selektovanoj grupi ekonomija iz Jugoistočne Evrope (JIE) za period 2019–2025. godine, fokus na stanja u 2025. godini i poređenje sa 2024. godinom ukazuju na značajne promjene. U šest zemalja koje su dio Zapadnog Balkana, u segmentu neto priliva SDI primjetan je snažan pad broja i vrijednosti grinfild projekata u 2024. godini (smanjenje od oko 26 odsto po broju i 58 odsto po vrijednosti), kao odraz globalne neizvjesnosti i geopolitičke fragmentacije.

– Slučaj Crne Gore prikazuje sliku stabilnog rasta u segmentu neto priliva SDI, koji sa 491,2 miliona eura raste za osam odsto i dostiže ukupno 530,7 miliona eura, tj. 39,5 miliona eura više. Kao najveći investitori projektuju se Srbija, Rusija i Turska, koje zajedno čine veći dio ukupnog priliva SDI. U 2025. godini, Srbija i Turska ostaju u grupi najvećih stranih investitora, a Njemačka se pojavljuje sa značajnim rastom u prilivu stranog kapitala u crnogorsku ekonomiju. Pomenute zemlje su glavni pokretači ukupnog priliva stranog kapitala, s investicijama u velikoj mjeri koncentrisanim u sektorima nekretnina, turizma i korporativnog bankarstva. Trend rasta neto priliva SDI Crne Gore ima sličnosti s Kosovom, koje bilježi stabilan priliv stranog kapitala u svoju ekonomiju, ali s fokusom u različitim sektorima privrede – piše u analizi PBK-a.

Najveći rezultati u pogledu neto priliva SDI u 2025. godini evidentirani su kod Hrvatske i Bugarske, gdje na godišnjem nivou ima ukupno 2,993 milijarde i 2,934 milijarde respektivno.

Strane direktne investicije u Crnoj Gori 131,97 miliona eura u prva dva mjeseca 2026.

– Kod Hrvatske, neto priliv je povećan za 87,2 odsto, ili 1,394 milijarde eura više nego prethodne godine, dok Bugarska bilježi povećan neto priliv za 73,7 odsto, u iznosu od 1,245 milijarde eura više. U Hrvatskoj, kako u 2025. tako i u 2024. godini, tradicionalno najveći strani investitori su Holandija, Luksemburg i Slovenija. Najveći investitori u Bugarskoj u 2025. godini su Holandija, nasuprot Grčkoj i Italiji koje tradicionalno učestvuju s najvećim prilivima stranog kapitala u državi. U 2024. godini, Austrija je bila vodeći investitor, prema podacima Centralne banke Bugarske – konstatovano je u analizi.

Posebno je značajno, kako su naveli, što se Holandija pojavljuje kao dominantni investitor u obje te zemlje u 2025. godini, što odražava trend korišćenja holandskih holding struktura od strane međunarodnih korporacija zbog povoljnog poreskog tretmana.

– U pogledu udjela koji su ostvarili neto prilivi SDI u nominalnoj vrijednosti BDP-a po ekonomijama, u 2025. godini najveći rezultat ima Hrvatska sa udjelom od 9,8 odsto u BDP-u, koji je za 4,2 procentna poena veći od udjela u BDP-u u prethodnoj godini. Slučaj Sjeverne Makedonije pokazuje da je u 2025. godini evidentiran najveći pad u neto prilivu SDI, gdje se sa 1,036 milijardi u 2024. smanjuje za 76,1 odsto, ili 789,5 miliona eura manje u stranom kapitalu, rezultirajući ukupno sa 247,3 miliona eura. Jedino oštriji pad u neto prilivu SDI u 2025. godini bilježi Srbija, gdje dolazi do smanjenja za 50,5 odsto ili 2,324 milijarde eura, rezultirajući ukupno sa 2,278 milijardi eura – piše u analizi.

Kada se zemlje zapadnog Balkana upoređuju s EU članicama iz Jugoistočne Evrope (Hrvatska, Slovenija, Bugarska), uočava se da u prosjeku imaju viši udio SDI u godišnjem BDP-u (5–7 odsto) u odnosu na EUčlanice (1,5–3 odsto).

– Ipak, važno je naglasiti da je povećanje SDI u Hrvatskoj i Bugarskoj uveliko pod uticajem investicija usmjerenih ka velikim projektima u eksploataciji mineralnih sirovina, investicijama u obnovljive izvore energije i turizam. Slovenija, pak, ima relativno nizak nivo udjela SDI u BDP-u, ali s jakim fokusom na visoko tehnološke investicije i investicije vezane za uslužne djelatnosti, u skladu s nacionalnim strateškim dokumentima i podacima Banke Slovenije – navodi se u analizi.