Svaka intervencija na ostrvu Sveti Nikola mora biti predmet najviše pažnje stručne i šire javnosti, a brojna pitanja od javnog interesa do danas nijesu dobila zadovoljavajuće odgovore, istakli su iz Opštinskog odbora Budva Građanskog pokreta URA, navodeći da se radi o prostoru koje je izuzetne pejzažne, ekološke, kulturne vrijednosti i jednom od najvrijednijih prirodnih obilježja budvanskog zaliva.

 

Foto: Pixabay

Iz budvanskog odbora GP URA su reagovali povodom, kako su saopštili, najavljene realizacije izgradnje kampa na ovom ostrvu, naglašavajući da posebno zabrinjava činjenica da se planirana izgradnja obrazlaže statusom privremenog objekta, iako se radi o zahvatu koji može imati trajne posljedice po prostor.

- Nejasno je kako je moguće na ostrvu, koje nema klasične saobraćajne i infrastrukturne uslove predviđene za turističke kampove, obezbijediti poštovanje svih zakonskih i stručnih standarda - poručuju iz URA Budva.

Navode da je Peticiju za zaštitu Školja od divlje gradnje, koju je 1999. godine pokrenuo Nenad Đorđević, potpisalo 2.500 građana, dok je više od 6.000 građana 2018. godine podržalo inicijativu za zaštitu ovog područja.

Kako dodaju, građani su jasno iskazali stav da ostrvo treba sačuvati kao prirodnu i rekreativnu cjelinu, u funkciji izletišta, javnog prostora i budućeg parka prirode.

Iz OO URA Budva su saoopštili da je istorijat ovog prostora obilježen kontroverzama vezanim za restituciju, prenamjenu zemljišta i promjene planskih rješenja, zbog čega smatraju da sve institucije moraju postupati uz maksimalnu transparentnost i posebnu pažnju prema mogućem sukobu javnog i privatnog interesa.

- Ne osporavamo pravo vlasništva niti pravo na zakonito korišćenje imovine. Međutim, javni interes ne može biti sveden na pitanje formalne zakonitosti pojedinačnog projekta. Pitanje koje postavljamo jeste kakvu Budvu ostavljamo budućim generacijama i da li su posljednji preostali prirodni prostori na obali namijenjeni isključivo tržišnoj valorizaciji ili predstavljaju zajedničko dobro koje zaslužuje poseban stepen zaštite - ističu iz URA Budva.

Oni navode da je prošlo šest godina od promjene vlasti koja je izglasala urbanizaciju Školja uprkos višegodišnjim protestima građana i stručne javnosti, ocjenjujući da ni nakon tog perioda nije došlo do ozbiljnog preispitivanja takvog koncepta razvoja prostora.

- Pozivamo nadležne institucije da prije donošenja konačnih odluka javnosti predoče cjelovitu stručnu argumentaciju, analize uticaja na prostor i razloge zbog kojih se koncept očuvanja ostrva odbacuje uprkos jasno iskazanoj volji značajnog broja građana - zaključuju iz OO URA Budva.