Vlada mora hitno iskoristiti obećanja sa Samita u Tivtu i tražiti od članica Unije dupliranje resursa Evropske komisije za crnogorski portfolio. Istovremeno, Briselu se moraju slati drastično kvalitetniji akti, kako bi se prekinuo višemjesečni administrativni „ping-pong“ koji usporava zatvaranje poglavlja. Problem Crne Gore nije manjak političke podrške EU, već nesposobnost da se taj povoljan momentum pretvori u mjerljive rezultate. Trenutna politička dinamika ne pogoduje finalizaciji pregovora, a nedostaju i unutrašnje jedinstvo i ozbiljan fokus na preuzete obaveze.

Foto: Vlada Cren Gore

To je, u intervjuu za Pobjedu, ocijenila Dina Bajramspahić, politikološkinja i građanska aktivistkinja. Ona kaže da, uzimajući u obzir činjenicu da su sljedeće godine izbori, „rok za završetak pregovora više nije politički slogan nego test institucionalne sposobnosti države“.

Ona upozorava da je dosadašnji tempo pregovora nezadovoljavajući, navodeći da je u prvih šest mjeseci godine zatvoreno svega nekoliko pregovaračkih poglavlja, dok do kraja godine ostaje veliki broj otvorenih oblasti koje treba završiti.

„Cilj nije nedostižan, ali je za njegovo ostvarenje potrebno znatno ubrzanje dinamike i u Crnoj Gori i u institucijama Evropske unije tokom narednih mjeseci“, poručila je Bajramspahić.

Prema njenim riječima, problem više nije nedostatak političke podrške iz Brisela, već sposobnost države da povoljan politički trenutak pretvori u konkretne rezultate.

„Crna Gora danas ima politički kapital u Briselu kakav nema niko u regionu. Paradoks je da nam najveća prepreka više nijesu evropske institucije, već sposobnost da kod kuće organizujemo i sprovedemo ono što smo sami obećali“, istakla je ona.

Govoreći o političkoj situaciji u zemlji, Bajramspahić smatra da je platforma dijela opozicije pokušaj prevazilaženja političke krize koja bi mogla da ugrozi evropski put države. Kako navodi, zahtjevi sadržani u platformi nijesu partijski, već su usmjereni na reforme koje su već prepoznate kao neophodne u procesu evropskih integracija.

„Svi zahtjevi koji su navedeni u platformi su u javnom interesu i na liniji tekućih reformi koje se odlažu ili otaljavaju. Nije traženo ništa što bi bilo u partikularnom interesu bilo koje partije ili pojedinca“, kazala je Bajramspahić.

Ona posebno ističe da su reformski procesi i politički dijalog međusobno povezani, te da bez dogovora između vlasti i opozicije neće biti moguće usvojiti dio zakona i ustavnih izmjena koje Evropska unija očekuje od Crne Gore.

„Bez političkog dogovora neke reforme neće biti moguće usvojiti u Skupštini, a bez sprovedenih reformi neće biti ni zatvaranja poglavlja“, upozorila je Bajramspahić.

Posebnu zabrinutost izaziva kašnjenje reformi u sektoru bezbjednosti i javne uprave, koje predstavljaju dio obaveza za zatvaranje pregovaračkih poglavlja 23 i 24. Prema njenim riječima, odlaganje izmjena pojedinih zakona može dodatno usporiti pregovarački proces i dovesti u pitanje ostvarivanje planiranih rokova.

Bajramspahić zaključuje da narednih nekoliko mjeseci predstavlja ključni period za evropsku budućnost Crne Gore, upozoravajući da bi ulazak zemlje u predizbornu godinu mogao dodatno zakomplikovati proces integracija ukoliko se sada ne ostvare vidljivi rezultati.