Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević rekla je danas u Skupštini da nije zadovoljna dinamikom usvajanja amandmana na Ustav, jer oni neće biti usvojeni do kraja juna, kada je rok, zbog čega će Crna Gora ostati bez 4,6 miliona eura iz Plana rasta Evropske unije (EU).

Foto: arhiva, Skupština Crne Gore/ F. Burzanović

Gorčević je odgovarajući na pitanje poslanika Evropskog saveza Borisa Mugoše rekla da mala administracija radi cijeli posao i da pojedina manja odlaganja nijesu posljedica nedostatka posvećenosti reformama, već rezultat potrebe da se pažljivo upravlja prioritetima u trenutku kada država paralelno realizuje najveći broj evropskih obaveza u svojoj istoriji, u smislu zatvaranja poglavlja.

"Smatram da bi bilo pogrešno svako kašnjenje u pojedinačnim koracima tumačiti kao neuspjeh. Mnogo je važnije sagledati ukupnu sliku. A ukupna slika pokazuje da Crna Gora ostvaruje najbolje rezultate u regionu, povlači najveći procenat raspoloživih sredstava i istovremeno ostvaruje najznačajniji napredak u procesu pristupanja EU", kazala je.

Mugoša je Gorčević pitao da li je zadovoljna dinamikom realizacije Reformske agende, ali ne u smislu da smatra da je posao završen ili da ne postoji prostor za dodatno unapređenje.

On je naveo da prema određenim javno dostupnim informacijama Crna Gora je ispunila 56 odsto planiranih obaveza.

Mugoša je kazao i da je "brutalna neistina da opozicija koči ustavne izmjene zbog čega će Crna Gora ostati bez pet miliona eura".

"Do današnjeg dana smo trebali da povučemo 135 miliona eura, na osnovu obaveza koje smo dogovorili sa Evropskom komisijom. Povukli smo 67 miliona, a 68 miliona ne, jer se kasni sa ispunjavanjem obaveza koje je Vlada dogovorila sa EK", naveo je Nugoša i dodao da problem nije u administraciji već u većini, odnosno "trgovina, nadmetanja, ucjena koalicionih partnera"...

On je kazao da, kada je riječ o ustavnim izmjenama, one su trebale da se dese do juna prošle godine, a Vlada ih je predložila krajem februara i početkom marta ove godine.

"Od kraja februara, odnosno početka marta, do danas, većina nije sprovela nijedan korak da se izmijeni Ustav. A te izmjene podrazumijevaju tri glasanja u ovom parlamentu. Parlamentrana većina tri mjeseca nije mrdnula, jer je trgovala i htjela je opoziciju da dovede pred svršen čin", naveo je Mugoša.

Kako je dodao, drugu izmjenu Ustava, koja se tiče Centralne banke, Vlada je usvojila 5. marta, a u proceduru je došla 19. marta kad se drugi put glasalo o zakonima iz oblasti bezbjednosti.

"I onda dođe premijer u Skupštinu i kaže vi (opozicija) ste krivi. Za šta smo krivi? Što tri mjeseca ovo držite u ladici i pojma nemate kakva je procedura Prije pet dana ste saznali da trebaju tri glasanja, a ne dva", rekao je Mugoša.

Gorčević je rekla da je zadovoljna dinamikom realizacije Reformske agende, ali ne u smislu da smatra da je posao završen ili da ne postoji prostor za dodatno unapređenje.

"Naprotiv, uvijek postoji mogućnost da se radi brže, efikasnije i bolje. Međutim, jednako je važno da se rezultati posmatraju objektivno, na osnovu činjenica i u poređenju sa onima koji prolaze isti proces. A činjenice govore da je Crna Gora u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan potvrdena kao regionalni predvodnik", kazala je.

Evropska komisija je, kako je dodala, nakon ocjene trećeg polugodišnjeg izvještaja o sprovođenju Reformske agende, potvrdila ispunjenost 20 reformskih koraka ukupne vrijednosti 44,2 miliona eura.

"Time je Crna Gora ostvarila najveći procenat ispunjenosti reformskih koraka i najveći nivo povlačenja sredstava od početka sprovođenja Reformske agende u odnosu na ostale države korisnice Plana rasta sa Zapadnog Balkana. To nije politička ocjena Vlade, već zvanična ocjena Evropske komisije. Dodatno. kroz predfinansiranje i tri polugodišnje tranše, Crnoj Gori je do sada opredijeljeno više od 89 miliona eura podrške, od čega je gotovo 48 miliona eura namijenjeno infrastrukturnim projektima, dok je više od 41 milion eura direktno podržalo drzavni budzet", saopštila je Gorčević.

Iza tih brojki, kako je dodala, ne stoje administrativne procedure, već konkretni rezultati: uklanjanje biznis barijera, unapređenje rada katastra, povećanje energetske efikasnosti, digitalizacija javnih usiuga, unapređenje socijalne politike, jačanje sistema integriteta, podrška nauci i inovacijama i nastavak reformi u oblasti vladavine prava.

"Naravno, ne bježim od činjenice da nisu svi planirani koraci realizovani u rokovima predviđenim Reformskom agendom. Međutim, važno je razumjeti širi kontekst u kojem se odvija proces evropskih integracija. Crna Gora se danas nalazi u završnoj fazi pregovora sa EU i istovremeno sprovodi više zahtjevnih reformskih procesa koji se često oslanjaju iste administrativne kapacitete i iste resore", rekla je Gorčević.

U određenim periodima, kako je kazala, bilo je neophodno dati prioritet aktivnostima koje proizilaze iz završnih mjerila za zatvaranje pregovaračkih poglavlja, kako bi Crna Gora iskoristila istorijsku priliku da ubrza proces pristupanja Evropskoj uniji i ostvari cilj zatvaranja pregovora u planiranim rokovima.

Ona je poručila da kada Evropska komisija ocijeni da je Crna Gora najuspješnija država regiona u sprovođenju Reformske agende, kada povlači najveći procenat raspoloživih sredstava i kada istovremeno predvodimo proces evropskih integracija, onda je jasno da se ne govori o problemu dinamike, vec o uspjehu koji treba nastaviti i dodatno unaprijediti.

"Jer cilj nije da budemo zadovoljni zato što smo boiji od drugih. Cilj je da budemo još bolji nego što smo danas. All jednako tako, nema razloga da ne prepoznamo i ne cijenimo rezultate koji Crnu Goru već sada izdvajaju kao najuspješniju evropsku priču u regionu", zaključila je Gorčević