Poslanica Demokrata Anđela Vojinović učestvovala je na okruglom stolu Ministarstva unutrašnjih poslova posvećenom uređenju biračkog spiska, poručivši da je posebno značajno što je i Izvještaju Evropskog parlamenta prepoznata važnost ažuriranja biračkog spiska i uređenja pitanja prebivališta.

 

Foto: Skupština CG

- To pokazuje da ovo nije pitanje koje interesuje samo političke subjekte ili institucije u Crnoj Gori, već tema koju kao važnu prepoznaju i naši evropski partneri. Kada govorimo o biračkom spisku, ne govorimo samo o evidencijama i registrima, već o povjerenju građana da je izborni proces zasnovan na jednakim pravilima za sve - istakla je Vojinović.

Ona je naglasila da upravo zbog toga posebnu odgovornost imaju Skupština Crne Gore i poslanici, koji će u narednom periodu razmatrati izmjene i dopune Zakona o registrima prebivališta i boravišta.

- Kvalitet tog zakonskog rješenja biće od presudnog značaja. Naš zadatak je da stvorimo normativni okvir koji će omogućiti da službene evidencije odražavaju stvarno stanje, uz puno poštovanje prava građana i pravne sigurnosti. To je istovremeno i pitanje funkcionalnosti države, ali i kredibiliteta izbornog sistema - kazala je Vojinović.

Govoreći o potrebi da se ovom pitanju pristupi odgovorno i bez odlaganja, ona je podsjetila na slučaj Šavnika kao primjer posljedica koje nastaju kada se problemi godinama ne rješavaju.

- Šavnik je možda najbolji pokazatelj zašto se ovim pitanjem moramo baviti ozbiljno i sistemski. Situacija pravnog apsurda u kojoj izborni proces traje godinama bez konačnog epiloga pokazala je koliko neriješena pitanja prebivališta i biračkog spiska mogu opteretiti demokratske procese i dovesti do institucionalnih problema koje je kasnije mnogo teže otkloniti - ocijenila je Vojinović.

Navela je i da ne smijemo zaboraviti ni činjenicu da su pitanja biračkog spiska, prebivališta i izbornih evidencija decenijama bila među najčešćim temama političkih sporova i izbornih kontroverzi u Crnoj Gori. 

- Uprkos brojnim upozorenjima civilnog sektora i međunarodnih partnera, vlast prije 2020. godine nije pokazala ni minimum političke volje da se ovim problemima suštinski pozabavi, naprotiv. “Upravo zato danas imamo obavezu da uradimo ono što je godinama izostajalo – da kroz institucije i zakon stvorimo uslove za birački spisak kojem će vjerovati svi građani, bez obzira na političku pripadnost - kazala je Vojinović.

Ona je podržala i pohvalila aktivnosti Ministarstva unutrašnjih poslova i Radne grupe na prikupljanju podataka, pripremi zakonskih rješenja i koordinaciji sa drugim institucijama, navodeći da je riječ o procesu koji zahtijeva stručnost, predanost, preciznost i institucionalnu saradnju.

- Jednako je važno da uklonimo sve opravdane sumnje u tačnost biračkog spiska, kao i da zaštitimo pravo svakog građanina koje mu Ustav Crne Gore garantuje. Zato ovaj proces mora biti vođen pažljivo, zakonito i transparentno. Cilj nije da bilo ko bude uskraćen za svoja prava, već da država raspolaže tačnim i pouzdanim podacima koji odgovaraju stvarnom stanju - poručila je Vojinović.

Ona je istakla da podržava sva zakonska rješenja koja mogu doprinijeti preciznijem utvrđivanju činjenica, uključujući i mehanizme dodatne provjere prebivališta, ukoliko budu utemeljeni na zakonu i uz puno poštovanje prava građana.

- Povjerenje u izborni proces ne gradi se deklaracijama, već institucijama koje funkcionišu i preciznim evidencijama o biračima. Zato je sređivanje biračkog spiska obaveza svih relevantnih institucija sistema. To je naša obaveza prema građanima i važan korak u daljem demokratskom sazrijevanju Crne Gore - zaključila je Vojinović.