Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, u saradnji sa Institutom za javno zdravlje Crne Gore, objavilo je preporuke za rad na otvorenom tokom ekstremno visokih temperatura, sa ciljem smanjenja rizika po zdravlje i bezbjednost zaposlenih. Posebno se upozorava da rad na temperaturama iznad 36 stepeni ne treba organizovati, osim u situacijama kada su ugroženi ljudski životi ili materijalna dobra od društvenog značaja.

Foto: Ministarstvo rada 

Prema važećim pravilima zaštite i zdravlja na radu, poslovi na otvorenom prostoru kada temperatura prelazi 36 stepeni Celzijusa ne bi trebalo da se obavljaju, osim u situacijama kada postoji ozbiljna, neposredna i neizbježna opasnost, odnosno kada su ugroženi ljudski životi ili materijalna dobra od društvenog značaja.

U svim drugim slučajevima, rad mora biti organizovan tako da se zaposleni zaštite od direktnog uticaja visokih temperatura. To podrazumijeva prilagođavanje radnog vremena, izbjegavanje najtoplijeg dijela dana i obezbjeđivanje uslova u kojima radnici mogu da se odmore i rashlade.

Rad u najtoplijem dijelu dana treba izbjegavati

Jedna od ključnih preporuka odnosi se na organizaciju rada. Poslodavcima se savjetuje da, kada god priroda posla to omogućava, ne angažuju zaposlene u periodu od 11 do 16 časova, kada su temperature najviše i kada je rizik od toplotnog opterećenja najveći.

Ako prekid rada nije moguć, potrebno je uvesti druge mjere – preraspodjelu radnog vremena, rad u smjenama, češće pauze, angažovanje dodatne radne snage i prekide rada tokom najnepovoljnijih vremenskih uslova.

Posebno se preporučuje da zaposleni tokom odmora imaju mogućnost da se sklone od direktnog sunca, koriste prostorije ili zaklonjene površine za odmor, kao i da mogu ukloniti dio zaštitne opreme kako bi se tijelo lakše rashladilo.

Poslodavac je takođe dužan da odredi osobe osposobljene za pružanje prve pomoći i da obezbijedi sve potrebne mjere zaštite na radu.

Voda, zaštita i prilagođena odjeća obavezni tokom vrućina

Dug boravak na visokim temperaturama dovodi do gubitka tečnosti i elektrolita, zbog čega je redovna hidratacija jedna od najvažnijih mjera prevencije.

Preporuka je da zaposleni tokom rada unose dovoljne količine vode, da piju rashlađenu vodu u kraćim vremenskim intervalima i da prave češće pauze u hladovini ili rashlađenim prostorijama. Posebno treba izbjegavati alkohol, napitke sa kofeinom, gazirana pića i proizvode sa velikim količinama šećera koji mogu dodatno doprinijeti dehidraciji.

Tokom velikih vrućina preporučuje se i lagana, svijetla odjeća od prirodnih materijala, kao i korišćenje kapa, marama ili šešira širokog oboda, ukoliko to nije u suprotnosti sa zahtjevima zaštite na radu.

Važnu ulogu ima i postepeno privikavanje organizma na visoke temperature. Aklimatizacija zaposlenih može trajati od sedam do 14 dana, pa je posebno važno obratiti pažnju na radnike koji se prvi put izlažu ovakvim uslovima.

Od osipa do toplotnog udara – simptomi koje ne treba ignorisati

Visoke temperature mogu izazvati različite zdravstvene probleme kod zaposlenih. Najblaži oblik reakcije organizma može biti toplotni osip, koji se javlja zbog blokiranih znojnih žlijezda i najčešće se pojavljuje na glavi, vratu i ramenima.

Dugotrajno izlaganje vrućini može dovesti i do toplotnih grčeva, koji nastaju zbog gubitka soli i tečnosti kroz znojenje. Simptomi mogu biti bolni grčevi u mišićima, slabost, žeđ, glavobolja i ubrzan rad srca.

Ozbiljnije stanje je toplotna iscrpljenost, koja se može prepoznati po mučnini, vrtoglavici, glavobolji, drhtavici i izraženoj slabosti. U tim situacijama zaposlenog treba odmah skloniti sa sunca, smjestiti u hladniji prostor i dati mu da pije rashlađenu vodu.

Posebno opasan je toplotni udar – stanje koje zahtijeva hitnu medicinsku intervenciju. Može se manifestovati visokom temperaturom, konfuzijom, ubrzanim disanjem i pulsom, gubitkom svijesti, suvom ili veoma toplom kožom i poremećajem ponašanja.

U slučaju sumnje na toplotni udar potrebno je odmah pozvati hitnu pomoć na broj 124, zaposlenog premjestiti u hladovinu ili rashlađen prostor, pokušati ga rashladiti i ne ostavljati ga samog dok pomoć ne stigne.

Inspekcija može zabraniti rad

Nepoštovanje mjera zaštite i zdravlja na radu može imati posljedice za poslodavce. Inspekcija zaštite i zdravlja na radu može preduzeti mjere iz svoje nadležnosti, uključujući i privremenu zabranu rada ukoliko utvrdi da su zaposleni izloženi opasnosti zbog neadekvatnih uslova rada.

U periodu visokih temperatura, kako navode nadležni, zaštita zdravlja zaposlenih mora biti prioritet, a dobra organizacija rada, dovoljna količina tečnosti i pravovremena reakcija na prve simptome mogu spriječiti ozbiljne posljedice.