Brisel u oktobru planira da predstavi reformu načina odlučivanja u Evropskoj uniji i nove mape puta za zemlje kandidate, koje bi trebalo da donesu jasnije rokove i predvidljiviji put ka članstvu uoči narednog proširenja EU. Prvi put u gotovo deset godina, Komisija bi mogla da predstavi i okvirne rokove za završetak pristupnih pregovora sa najnaprednijim kandidatima – Crnom Gorom, Albanijom, Ukrajinom i Moldavijom – u okviru novih „mapa puta“ koje bi trebalo da budu predstavljene kasnije tokom mjeseca. Za Crnu Goru i Albaniju prioritet ostaje uspješan završetak pregovora, dok se za druge kandidate razmatraju različiti oblici postepene integracije.

Foto: Vlada Crne Gore

Očekuje se da Evropska komisija 6. oktobra predloži značajne promjene u načinu donošenja odluka u EU – bez ponovnog otvaranja osnivačkih ugovora – zajedno sa potpuno novim paketom zaštitnih mehanizama protiv nazadovanja u oblasti demokratije i vladavine prava u budućim državama članicama.

Prvi put u gotovo deset godina, Komisija bi mogla da predstavi i okvirne rokove za završetak pristupnih pregovora sa najnaprednijim kandidatima – Crnom Gorom, Albanijom, Ukrajinom i Moldavijom – u okviru novih „mapa puta“ koje bi trebalo da budu predstavljene kasnije tokom mjeseca.

Postepena integracija za kandidate koji su dalje od članstva

Istovremeno, Komisija želi znatno više da koristi postepenu integraciju, uz jasno naglašavanje da ona nije zamišljena kao alternativni put za Crnu Goru i Albaniju.

„Za Crnu Goru i Albaniju, koje su već znatno odmakle u pristupnom procesu, prioritet ostaje uspješan završetak pristupnih pregovora“, navodi se u nacrtu.

Za druge kandidate, međutim, postepena integracija predstavlja se kao neposredniji način približavanja EU – kroz ubrzavanje ekonomskog približavanja, produbljivanje političke saradnje i pružanje konkretnih koristi dok se reforme nastavljaju.

Pristup bi se razlikovao od zemlje do zemlje i od sektora do sektora, umjesto da se primjenjuje jedinstveni model. Srbija, Ukrajina i Moldavija, na primjer, imaju poseban interes za sporazume koji bi olakšali pristup jedinstvenom tržištu EU...

Za Srbiju i druge kandidate koji su dalje od članstva, Brisel predlaže različite oblike „postepene integracije“.

For the first time in nearly a decade, Brussels is offering indicative timelines for completing EU accession talks. Clear timelines for ????????, ????????, ???????? & ????????, while others face gradual integration.

Why October is turning into enlargement month in Brussels ⬇️
https://t.co/ilshWgabnU

— European Western Balkans ???????? (@EWB_eu) September 30, 2026

Oktobar bi mogao da postane mjesec proširenja u Briselu. Nakon gotovo godinu i po odlaganja, Ursula fon der Lajen trebalo bi sljedeće sedmice da predstavi prijedloge Komisije za reformu EU uoči njenog narednog proširenja.

Ključno pitanje je jednostavno: kako EU može da primi nove članice, a da pritom proces donošenja odluka ne postane još složeniji i da se ne oslabe demokratski zaštitni mehanizmi?

U nacrtu prijedloga Komisije navodi se da EU mora da promijeni i način donošenja odluka i sastav svojih institucija ukoliko želi da ostane efikasna sa znatno većim brojem članica. Naredno proširenje bilo bi praćeno i snažnijim zaštitnim mehanizmima i razvijenijim sistemom postepene integracije.

Ti mehanizmi mogli bi da budu ključni za obezbjeđivanje podrške proširenju među sadašnjim državama članicama. Prema više izvora upoznatih sa prijedlogom, trenutni nacrt predviđa finansijske i institucionalne zaštitne mjere, kao i privremena ograničenja mogućnosti novih članica da koriste veto.

Nove članice: privremeno bez prava veta?

Komisija smatra da bi nove države članice, tokom ograničenog perioda nakon pristupanja, mogle biti obavezne da prihvate ograničenja mogućnosti da blokiraju odluke u oblastima u kojima je potrebna jednoglasnost.

Takav aranžman mogao bi da bude definisan deklaracijom koja bi pratila pristupni ugovor. Cilj, prema ljudima upoznatim sa prijedlogom, ne bi bio da se trajno uvedu različita prava za nove članice, već da im se omogući postepeno uključivanje u sistem odlučivanja EU.

Finansijske kazne zbog nazadovanja u oblasti vladavine prava

Novi finansijski zaštitni mehanizam omogućio bi Komisiji da, tokom ograničenog perioda, predloži mjere koje bi uključivale i obustavu finansiranja iz fondova EU ukoliko postoje jasni pokazatelji da nedostaci u oblasti vladavine prava u novoj članici mogu ugroziti pravilno upravljanje budžetom EU ili finansijske interese Unije.

Drugim riječima, Brisel želi da olakša zaštitu evropskih fondova ukoliko neka novoprimljena članica počne da nazaduje nakon ulaska u EU.

Suspenzija prava glasa zbog kršenja vrijednosti EU

Prijedlog predviđa i da EU dobije veći prostor da suspenduje pravo glasa novoj državi članici u slučajevima posebno ozbiljnog kršenja osnovnih vrijednosti Unije.

Prema predloženom sistemu, Savjet bi mogao da djeluje na preporuku Komisije i takvu odluku donese kvalifikovanom većinom, na ograničen vremenski period.

Ključna razlika bila bi ukidanje uslova jednoglasnosti – prepreke zbog koje je slične mjere prema postojećem članu 7 Ugovora o EU izuzetno teško sprovesti.

Nove države članice takođe bi morale da se pridruže Kancelariji evropskog javnog tužioca prije ulaska u EU.

Udaljavanje od jednoglasnosti

Komisija će takođe predložiti veću upotrebu glasanja kvalifikovanom većinom svuda gdje to postojeći ugovori dozvoljavaju, čime bi se smanjila zavisnost EU od jednoglasnosti.

To bi se prije svega odnosilo na spoljnu politiku, odbranu i sankcije, ali i na proširenje.

Najjednostavniji put bio bi korišćenje takozvanih „passerelle“ klauzula EU, koje već omogućavaju državama članicama da u određenim oblastima promijene procedure odlučivanja bez formalne izmjene ugovora.

Zemlje koje strahuju da bi mogle biti nadglasane zadržale bi zaštitne mehanizme. „Kočnica za hitne slučajeve“ omogućila bi da posebno osjetljiva pitanja budu upućena liderima EU, dok bi drugi mehanizam zahtijevao pokušaj pronalaženja prihvatljivog kompromisa kada značajna grupa država članica rizikuje da bude nadglasana.

Priprema institucija za veću EU

Prijedlog predviđa i smanjenje broja evropskih komesara na dvije trećine ukupnog broja država članica.

Savjet bi uspostavio sistem rotacije koji bi trebalo da odražava demografsku i geografsku raznolikost EU. Prijedlog Komisije ukazuje i na potrebu prilagođavanja sastava Evropskog parlamenta kako broj država članica bude rastao.

Mape puta ka članstvu za Crnu Goru, Albaniju, Ukrajinu i Moldaviju

Unutrašnja reforma EU samo je jedna strana procesa.

Prema sadašnjem rasporedu, Evropska komisija bi 28. oktobra trebalo da predstavi nove pristupne „mape puta“ u okviru paketa proširenja.

Brisel želi da zemljama predvodnicama procesa pruži veću predvidljivost i jasan, korak-po-korak put ka članstvu – potencijalno uključujući i okvirne rokove za zatvaranje svih pregovaračkih klastera.

„Ove mape puta identifikovaće reforme i predstojeće ključne tačke i ukazati na redosljed koraka potrebnih za uspješno zaključenje pristupnih pregovora“, navodi se u nacrtu dokumenta Komisije.

Komisija smatra da bi to zemljama kandidatima, državama članicama i institucijama EU pružilo jasniji okvir za planiranje narednih faza pristupanja, uz zadržavanje principa da napredak ka članstvu ostaje zasnovan na zaslugama.