Paket proširenja je skup dokumenata kojim Evropska komisija ocjenjuje napredak zemalja kandidata i potencijalnih kandidata ka članstvu u Evropskoj uniji. Na osnovu njega države članice odlučuju o daljim koracima u pristupnim pregovorima, poput otvaranja i zatvaranja poglavlja.

Foto: Arhiva/gov.me

Paket proširenja je skup dokumenata kojim Evropska komisija ocjenjuje napredak zemalja kandidata i potencijalnih kandidata ka članstvu u Evropskoj uniji. Na osnovu njega države članice odlučuju o daljim koracima u pristupnim pregovorima, poput otvaranja i zatvaranja poglavlja.

U nacrtu, u koji je Radio Slobodna Evropa (RSE) imao uvid, ocjenjuje se da je napredak zemalja regiona i dalje neujednačen.

“Srbija, Bosna i Hercegovina i Kosovo nisu napredovali u fundamentalnim oblastima”, navodi se u dokumentu.

Fundamentalne oblasti obuhvataju vladavinu prava, demokratske institucije, reformu javne uprave i ekonomske kriterijume, i one određuju ukupan tempo pregovora.

Crna Gora je u dokumentu opisana kao predvodnik u procesu proširenja. Prema ocjeni Komisije, Podgorica je ispunila završna mjerila u svim pregovaračkim poglavljima i mogla bi da okonča pregovore do kraja ove godine.

“Izuzetan napredak Crne Gore u pristupnim pregovorima sa EU dokaz je da je proširenje i dalje dostižna stvarnost”, navodi se u nacrtu.

Komisija ocjenjuje i da je Crna Gora odlučno unaprijedila rad na fundamentalnim oblastima, sa dobrim rezultatima u vladavini prava, ekonomskom upravljanju i reformi javne uprave. Kao potvrdu da je Crna Gora predvodnik procesa proširenja navodi rad na ugovoru o pristupanju i predlog Komisije o finansijskom paketu.

 
U crnogorskom ugovoru o pristupanju prvi put bi se primijenio “ojačani pristup” zaštitnim klauzulama. Ugovor bi, kako se navodi, poslužio kao model za buduće ugovore o pristupanju.

Među crnogorskim reformama Komisija ističe ustavne amandmane kojima je ojačana nezavisnost Sudskog i Tužilačkog savjeta, “potpuno u skladu” sa preporukama EU i Venecijanske komisije.

Navodi i politiku nulte tolerancije prema napadima na novinare, kao i usklađivanje vizne politike sa EU od 31. oktobra 2026.

Evropska komisija navodi da bi ovogodišnji izvještaj o Crnoj Gori mogao biti posljednji redovni izveštaj o toj zemlji budući da se očekuje skoro okončanje procesa pregovora o članstvu. Od naredne godine zamijenili bi ga izvještaji o praćenju, a do pristupanja bi bio uspostavljen mehanizam za nadzor ispunjavanja preuzetih obaveza.

Izvejštaje o praćenju Komisija priprema u fazi između završetka pristupnih pregovora i ulaska zemlje u EU. Tada se više ne ocjenjuje napredak u pregovorima, već se provjerava da li zemlja ispunjava obaveze preuzete tokom pregovora i da li završava preostale reforme do dana pristupanja.

Nakon posljednje međuvladine konferencije Crna Gora bi dobila status aktivnog posmatrača u većini radnih grupa Savjeta EU.

Crna Gora, Albanija, Moldavija i Ukrajina jedine su zemlje za koje Komisija u aneksu dokumenta predstavlja “mape puta” sa rokovima i ciljevima za završetak pregovora.