Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kazao je u intervjuu za magazin CoRD da se Crna Gora nalazi pred istorijskom razvojnom prilikom koju donosi završnica evropskih integracija, ali da će njen puni efekat zavisiti od kvaliteta institucija, odgovorne ekonomske politike i sposobnosti države da članstvo u Evropskoj uniji pretvori u bolji životni standard građana, saopšteno je iz njegovog Kabineta.

Foto: Kabinet predsjendika Crne Gore

Milatović je podsjetio da je Crna Gora otvorila svih 33 pregovaračka poglavlja, od kojih je 21 privremeno zatvoreno, da je Evropska unija već započela izradu pristupnog ugovora, kao i da je Evropska komisija u predlogu budžeta EU za period 2028–2034. predvidjela finansijski paket koji se odnosi i na buduće članstvo Crne Gore.

„Sve to potvrđuje da cilj članstva do 2028. godine ima realno uporište“, poručio je predsjednik.

Ocijenio je da je Samit EU–Zapadni Balkan, održan u junu u Tivtu, dao snažan politički zamah evropskom putu Crne Gore i predstavljao važnu prekretnicu u završnici pristupnog procesa.

„U ovoj fazi procesa važno je da evropske integracije ostanu državni cilj koji nadilazi dnevnu politiku“, kazao je Milatović.

Govoreći o izazovima koji mogu usporiti ostvarenje tog cilja, predsjednik je ukazao da završnica pregovora zahtijeva više od usvajanja zakona i da će biti potrebno pokazati da institucije te zakone dosljedno primjenjuju, da pravosuđe funkcioniše efikasno i da rezultati reformi postaju vidljivi u praksi.

Među unutrašnjim rizicima, Milatović je izdvojio institucionalne blokade i odlaganje reformi, upozoravajući da kratkoročna politička logika ne smije nadjačati dugoročni državni interes. Kao spoljne izazove naveo je izborne procese u državama članicama EU, zbog čega je, kako je kazao, posebno važno da Crna Gora tehnički dio posla i zatvaranje pregovaračkih poglavlja završi što prije.

Milatović je ukazao i na otvorena pitanja sa Hrvatskom, ali poručio da bilateralna pitanja ne bi trebalo da budu prepreka uspješnom završetku evropskog puta Crne Gore.

Predsjednik je naglasio da članstvo u EU neće biti stvarni uspjeh ukoliko njegove rezultate građani ne budu osjećali u svakodnevnom životu.

„Evropske integracije uspješne su tek kada građani njihove rezultate osjećaju u svakodnevnom životu: kada se pravda ostvaruje bez izuzetaka, kada državni aparat služi građanima, kada se posao dobija isključivo na osnovu znanja i sposobnosti i kada mladi mogu da grade svoju budućnost u Crnoj Gori“, kazao je Milatović.

Članstvo, prema njegovim riječima, mora prije svega donijeti snažniju pravnu državu i dosljednu vladavinu prava, ali i biti pokretač ubrzanog ekonomskog razvoja kroz pristup evropskim fondovima za infrastrukturu, poljoprivredu i druge razvojne oblasti.

Posebno je ukazao na vezu između funkcionalnih institucija i ekonomskog razvoja.

„Građanin mora znati da zakon jednako važi za svakoga, privrednik da se pravila neće mijenjati u zavisnosti od političkog uticaja, a investitor da su njegovi ugovori i imovina zaštićeni efikasnim pravnim mehanizmima“, poručio je predsjednik.

Kao ključne pretpostavke izdvojio je nezavisno i efikasno pravosuđe, profesionalnu javnu upravu, transparentne javne nabavke i djelotvorne mehanizme kontrole i odgovornosti institucija.

 
Milatović je posebno naglasio značaj integriteta ljudi koji rade u institucijama i ocijenio da se institucionalne reforme moraju zasnivati i na jasnim etičkim standardima.

„Ako kompanija godinama čeka na rješenje sudskog spora, to više nije samo pravni već i ekonomski problem. Ako građanin godinama čeka pravdu, to postaje pitanje povjerenja u državu“, kazao je Milatović, dodajući da neefikasne institucije proizvode veće troškove, odlažu investicije i usporavaju razvoj.

Govoreći o ekonomiji, predsjednik je ocijenio da sadašnje stope rasta nijesu dovoljne da bi Crna Gora u prihvatljivom roku dostigla evropski životni standard.

„Crnoj Gori je neophodan duplo brži ekonomski rast ukoliko želimo da značajno skratimo taj period i ubrzamo približavanje razvijenim evropskim ekonomijama“, kazao je Milatović.

Ocijenio je da je postojeći model ekonomskog rasta dostigao svoje granice i da je zemlji potreban razvojni model koji će Crnu Goru usmjeravati od ekonomije pretežno zasnovane na potrošnji i uvozu ka ekonomiji koja stvara novu vrijednost kroz inovacije, proizvodnju i izvoz.

To, prema njegovim riječima, podrazumijeva snažniju podršku domaćoj proizvodnji, unapređenje korporativnog upravljanja u državnim preduzećima, veća ulaganja u poljoprivredu i inovacije, kao i bolje povezivanje turizma sa domaćom proizvodnjom i drugim privrednim djelatnostima.

Predsjednik je ukazao i na značaj stabilnog i predvidivog poslovnog ambijenta, jasnih pravila poslovanja i poreskog sistema koji omogućava kompanijama dugoročno planiranje.

Članstvo u EU, kako je kazao, biće snažan investicioni signal i otvoriće pristup značajnim evropskim sredstvima.

„Ta sredstva moramo iskoristiti za stvaranje dugoročne ekonomske vrijednosti, veću produktivnost i izgradnju otpornije i diversifikovanije ekonomije“, poručio je Milatović.

Govoreći o ulozi predsjednika države u ekonomskom razvoju, Milatović je kazao da je od početka mandata snažno usmjerio svoje djelovanje ka ekonomskoj diplomatiji.

„Svaka zvanična posjeta je prilika za povezivanje crnogorskih kompanija sa novim tržištima, uspostavljanje poslovnih partnerstava i privlačenje investitora zainteresovanih za ulaganja koja donose veću dodatu vrijednost i nove tehnologije“, kazao je predsjednik.

Dodao je da privlačenje investicija mora biti praćeno ulaganjem u ljudski kapital, znanje i inovacije, kao i snažnijim povezivanjem sa dijasporom, koju vidi kao važan razvojni resurs Crne Gore.

Osvrćući se na „Euro model“, Milatović je kazao da je rast zarada potreban, posebno u uslovima rasta cijena i pritiska na kupovnu moć građana, ali da veće zarade moraju počivati na održivim ekonomskim osnovama.

Ocijenio je da je dobro što je program vratio fokus na važne teme poput odlaska mladih i nedostatka radne snage, ali da reforma takvog obima mora biti zasnovana na ozbiljnim ekonomskim i fiskalnim analizama.

Predsjednik je ponovio tri ključna pitanja na koja javnost treba da dobije odgovor: da li je program fiskalno održiv, da li politika zarada na odgovarajući način vrednuje obrazovanje i kakve će posljedice potpuno ukidanje penzionih doprinosa imati na dugoročnu održivost penzionog sistema.

Ukazao je i na rizike mogućeg dodatnog rasta cijena, ugrožavanja održivosti malih preduzeća, slabljenja konkurentnosti, smanjenja prihoda lokalnih samouprava i potrebe da se manjak državnih prihoda nadomjesti većim porezima ili dodatnim zaduženjem.

„Veće zarade jesu poželjne, ali moraju počivati na snažnijoj ekonomiji, većoj produktivnosti i rastu zaposlenosti“, poručio je Milatović.

Predsjednik je zaključio da članstvo u Evropskoj uniji predstavlja istorijsku razvojnu priliku za Crnu Goru, ali da sama formalna pripadnost Uniji neće biti dovoljna.

„Na nama je da ovu priliku iskoristimo kroz kvalitetne institucije, odgovorne politike i razvojni model koji će građanima donijeti bolji životni standard i veću ekonomsku sigurnost“, poručio je Milatović.