Njegošev dan, crnogorski praznik kulture, obavezuje da se književnoj riječi obezbijede pažljivi čitaoci, kulturnom nasljeđu odgovorni čuvari, a savremenom stvaralaštvu povjerenje i sloboda, kako bi kultura bila dostupnija, a prostor za stvaranje otvoreniji.

Foto: PR Centar

To je poruka sa svečanosti „Izvor beskraja“ povodom Njegoševog dana- crnogorskog praznika kulture, koju je organizovalo Ministarstvo kulture i medija.

Ministarka kulture i medija Tamara Vujović kazala je da je svijest o značaju kulture za identitet i razvoj države dobila poseban izraz proglašenjem Njegoševog dana kao crnogorskog praznika kulture.

“Od prvog obilježavanja 2022. godine, do danas, Njegošev dan prerastao je u događaj koji se obilježava gotovo širom cijele Crne Gore. Ono što je počelo skromnijim programima danas okuplja ustanove kulture, škole, umjetnike i brojne druge učesnike, kroz raznovrsne sadržaje koji Njegoševo djelo približavaju novim generacijama, a istovremeno otvaraju prostor za predstavljanje savremenog stvaralaštva. Upravo u toj širini prepoznajem posebnu vrijednost ovog praznika – što je za svega nekoliko godina postao važan dio kulturnog života Crne Gore”, kazala je Vujović.

Među ovogodišnjim rezultatima istakla je izradu novog Zakona o kulturi, unaprijeđenje zakonodavnog okvira u oblastima pozorišta, kinematografije i arhivske djelatnosti.

“Organizovali smo prvi Showcase crnogorskog pozorišta, predstavili crnogorsko stvaralaštvo na 61. Bijenalu umjetnosti u Veneciji, a Crna Gora je drugu godinu zaredom bila domaćin ministarskog foruma u okviru Berlinskog procesa. Uskoro slijedi druga faza rekonstrukcije tvrđave Španjola u Herceg Novom, budućeg kreativnog i kulturnog centra”, navela je Vujović.

Kroz ovogodišnje konkurse Ministarstva podržano je, kako je saopštila, više od 500 projekata, sa preko 3,2 miliona eura, otvarajući prostor za veći broj umjetnika i programa, nekih većih, nekih manjih, za nas jednako značajnih.

U susret članstvu u EU vrijedi se, kako je rekla, prisjetiti Njegoša kao čovjeka koji je nastojao da Crnu Goru približi evropskim političkim i kulturnim tokovima.

“Putovao je evropskim prijestonicama, susretao se sa istaknutim ličnostima svog vremena, dolazio sa novim idejama i izlazio iz okvira sredine u kojoj je ponikao. A dok je evropskim gradovima prolazio u crnogorskoj nošnji, na upečatljiv način pokazivao je da otvorenost prema svijetu ne podrazumijeva odricanje od sopstvenog identiteta”, primijetila je Vujović.

Možda bi Njegoš danas, kako je pojasnila, u evropskom putu Crne Gore prepoznao ostvarenje dijela svojih težnji.

“Na nama je da taj put nastavimo sa sviješću da Evropi pripadamo i onim što smo naslijedili i onim što danas stvaramo. Povezanost državničke obaveze i pjesničke slobode daje Njegoševom djelu naročitu dubinu, jer se u njemu iskustvo zajednice neprestano susrijeće sa savješću pojedinca”, ukazala je Vujović.

Prema njenim riječima, Njegoš je iz jezika i istorijskog iskustva svoje sredine oblikovao pjesnički svijet čiji domet daleko prevazilazi okolnosti njegovog nastanka.

“Njegov primjer zato postavlja zahtjev i pred nas, da iskustvu našeg vremena damo izraz dostojan ozbiljne umjetnosti. Jer i ono što danas nastaje, još neizvjesno i bez potvrde vremena, sjutra će svjedočiti o tome kakva je bila Crna Gora naše generacije”, poruka je Vujović.

Slaveći Njegošev dan, preuzima se obaveza da se književnoj riječi obezbijede pažljivi čitaoci, kulturnom nasljeđu odgovorni čuvari, a savremenom stvaralaštvu povjerenje i puna sloboda.

“Dostojanstvo ovog praznika razvijaće se kroz ono što budemo činili da kultura bude sastavni dio svakog našeg dana, kulturni programi kvalitetniji, a prostor za stvaranje otvoreniji, sa uvjerenjem da država koja ulaže u znanje i dar svojih ljudi daje svojoj državnosti sadržaj koji traje”, zaključila je Vujović.

Potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić, kazao je da je Njegoš danas često najprisutniji upravo tamo gdje se najmanje razumije.

“Svi ga vuku na svoju stranu, kao da se planina može prenijeti tamo gdje se kamen može staviti. Njegoš nije ničije privatno vlasništvo. On je prevelik za svaku partijsku knjižicu, preširok za svaku ideološku fioku i previsok za svaki rov. Ko mu briše srpsko osjećanje, čini nasilje nad njegovom riječju. Ko mu osporava crnogorsko držanje i crnogorsku državotvornu ulogu, čini nasilje nad njegovim životom. Njegoš nije polovina. Njegoš je cjelina. Dovoljno je velik da u njemu niko ne mora brisati drugoga”, poručio je Bečić.

Poručio je da ko Njegoševe stihove koristi da bi ponizio pripadnika drugog naroda ili druge vjere, nije uzvisio Njegoša, nego je njegovim imenom pokrio sopstvenu zlobu.

“Nijesmo ustanovili ovaj praznik da bismo jednom godišnje govorili o tome koliko je Njegoš bio veliki. Ustanovili smo ga da bismo jednom godišnje provjerili koliko smo mi mali i imamo li snage da budemo bolji. Nemojmo se zato pitati kome pripada Njegoš. Pitajmo se pripadamo li mi njegovoj mjeri časti, slobode, istine i odgovornosti”, poručio je Bečić.

Vikarni episkop Mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija vladika Pajsije istakao je da Njegošev dan ne predstavlja samo sjećanje na velikog vladiku, svjetovnog vladara i pjesnika, već nastavak i produžetak njegovog djela.