Skupštini Crne Gore danas je podnijeta peticija kojom se traži da srpski jezik, kojim se prema rezultatima popisa izjasnilo da govori 43,18 odsto stanovništva, bude izjednačen sa crnogorskim jezikom, koji je drugi po zastupljenosti. Inicijativa se, kako je pojašnjeno, odnosi na izjednačavanje statusa dva jezika kako u unutrašnjem pravnom poretku, tako i u kontekstu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji (EU).
Foto: SKupština Crne Gore
Peticija, čiji je inicijator Dušan Krcunović, predata je Ustavnom odboru Skupštine. Građani je mogu potpisati na sajtu crnogorskog parlamenta od danas do 15. januara.
U obrazloženju peticije ističe se da je prema članu 13 Ustava Crne Gore srpski jezik označen kao „jezik u službenoj upotrebi“.
Navodi se i da će Ugovorom o pristupanju Evropskoj uniji, između ostalog, biti normirano i uređeno na kojim će jezicima građani Crne Gore biti uvaženi i zastupljeni u radu institucija EU.
Podsjeća se da o načinu pristupanja Evropskoj uniji odlučuje Skupština Crne Gore, u skladu sa članom 15 Ustava.
"Peticija ne dovodi u pitanje ustavni status crnogorskog jezika, već vrednosno jača proces pristupanja. Njen cilj je uvažavanje srpskog jezika po ugledu na članice EU poput Belgije, Finske, Irske i Malte. Sposobnost Crne Gore da uvaži jezičku jednakost najvećeg dijela svojih građana potvrdila bi njenu demokratsku i institucionalnu zrelost, čineći je dostojnom članicom Evropske unije", piše u dokumentu.
Ponavlja se da srpski jezik u Crnoj Gori ima najviše govornika. Napominje se i da se njime, osim Srba koji čine 33 odsto ukupne populacije, služi veliki broj Crnogoraca (njih oko 60.000), ali i drugih nacionalnih zajednica, poput Bošnjaka, Hrvata i Roma.
"Time srpski jezik, osim lingvističke, kulturne i društvene činjenice, predstavlja snažan kohezivni činilac i faktor inkluzije građanskog društva. Iako većinski zastupljen u čak sedamnaest od dvadeset pet opština, uključujući i Glavni grad, Podgoricu, shodno Ustavu Crne Gore, on, suprotno brojnim evropskim praksama i bazičnim demokratskim vrijednostima, u ovoj zemlji ne uživa status službenog jezika, zbog čega se veliki broj građana osjeća diskriminisanim", stoji u peticiji.
Ukazuje se i da se politika Evropske unije bazira i na ideji multijezičnosti. Dodaje se i da, u skladu sa tim, od 2007. funkcioniše i organ evropskog komesara za multijezičnost.
- Broj službenih jezika EU trenutno je manji od broja država članica ovog saveza: određeni broj EU jezika se, zvanično, koristi u više zemalja. Pa je tako njemački, osim u Njemačkoj, službeni još i u Austriji, Belgiji i u Luksemburgu, engleski se, službeno, koristi u Irskoj i na Malti …Dok je u Finskoj, osim suomi, tj. finskog jezika, službeni i švedski, kojim govori tek oko pet odsto populacije - preciziraju inicijatori.
Autori pojašnjavaju i da se politika jezičke ravnopravnosti sprovodi i na lokalnim nivoima zemalja članica, pa je tako, „u slovačkim opštinama u kojima procenat češkog stanovništva iznosi preko 20 odsto, službeni jezik, pored slovačkog, i češki“.
"Nažalost, Crna Gora u tom smislu predstavlja demokratsko i lingvističko odstupanje od praksi Evropske unije. U njoj status službenog jezika ne uživa jezik kojim govori najveći procenat stanovnika, što u pojedinim crnogorskim opštinama iznosi čak i preko 80 odsto govornika", tvrde pokretači.
Poručuje se i da srpski jezik, osim što je danas najzastupljeniji među građanima Crne Gore, ima i duboke istorijske korijene na njenom prostoru.
Kao potvrda dugogodišnjeg kontinuiteta srpske jezičke i ćiriličke baštine skrenuli su pažnju na Miroslavljevo jevanđelje iz 12. vijeka i cetinjski Oktoih iz 1494. godine, kao i činjenicu da su tokom postojanja Knjaževine i Kraljevine Crne Gore državne ustanove, škole i institucije koristile srpski jezik.
U peticiji se kao istorijski dokazi navode i Srpski bukvar iz 1836. godine, Srpska čitanka za crnogorsku mladež iz 1838. godine, Zakon o narodnijem školama u Kraljevini Crnoj Gori iz 1911. godine, Zemljopis Knjaževine Crne Gore iz 1899. godine, kao i brojne školske diplome, pravna akta i arhivska dokumenta.
Podsjetimo, parlament odlučuje da li neka tema ispunjava uslove za podnošenje u formi peticije. Sve koje dobiju 6.000 potpisa nadležni skupštinski odbor trebalo bi da pretoči u formalnu inicijativu i podnese Vladi na mišljenje.
O podnijetoj peticiji, potvrdili su inicijatori, biće upoznat i predsjednik države Jakov Milatović.
Do sada su je elektronskim putem potpisala 245 građanina. Za ispunjavanje minimalnog propisanog praga potrebno prikupiti 6.000 potpisa.
KOMENTARI (0)