Tokom pandemije koronavirusa ljudi često zaboravljaju koji je dan i koliko je sati. 

Foto: Pixabay, Ilustracija

Utorak je četvrtak, srijeda je nedjelja. Nema radnih dana niti vikenda. Postoji samo juče, danas i sutra.

Uz ove osjećaje dezorijentacije može se činiti da se sve teže i teže koncentrisati i treba nam više vremena da završimo zadatke jer osjećamo da nam mozak radi sporije.

Ako se osjećate kao da vam se mozak pretvara u kašu, niste sami. Stručnjaci kažu da sve to ima veze s načinom na koji pandemija utiče na naše kognitivno zdravlje, na našu sposobnost jasnog razmišljanja, učenja i pamćenja.

Evo šta se događa i šta mi u vezi s tim možemo učiniti:

Naše uobičajene rutine više nema

Kao što naše tijelo zavisi od spoljnih uticaja, poput sunčeve svjetlosti, takođe se oslanja i na fizičke i društvene znakove. Ti znakovi uključuju rutine poput jutarnjih i večernjih šetnji, redovnih obroka ili sedmičnih vjerskih službi koje nam pomažu da pratimo koji je dan.

Za one koji su zatvoreni u svojim domovima, te su rutine uvelike nestale. Dani su izgubili svoju uobičajenu strukturu. Gubimo pojam o vremenu i više se ne radujemo vikendima kao nekada. Sada nam je vikend baš kao i radni dan.

Budući da većina ljudi sada radi od kuće, oni više nemaju osjećaj za odmor. Nema više ni koncerata, sportskih događaja koji su nekada razdvajali radne dane od vikenda, uzrokujući da se dani samo provlače. Sve ovo može doprinijeti osjećaju dezorijentacije.

Obavljamo mnogo više zadataka

Osim toga, mnogo više zadataka obavljamo u toku dana. Mnogo ljudi balansira s više obaveza nego prije, čuvaju djecu, brinu se o starijima, dok istovremeno rade.

Takođe konzumiramo puno više vijesti dnevno. Sve ove stvari povećavaju naše kognitivno opterećenje tj. troše više naših mentalnih resursa.

Budući da naša memorija ima ograničene resurse, naš mozak će se ponekad boriti s prisjećanjem na neke osnovne podatke ili izvršavanje zadataka koje ste navikli izvršavati brzo i učinkovito.

Ti poremećaji uzrokuju stres

Ukoliko se ne možete sjetiti koji je dan, to može značiti da ste pod stresom. Pandemija koronavirusa postaje izvor hroničnog stresa. Visoka količina stresa narušava našu koncentraciju i pažnju i može utjecati na kratkotrajno pamćenje.

Osim toga stres može pogoršati naš kvalitet sna. Ta nesanica može uticati na pažnju i koncentraciju te kratkoročni gubitak pamćenja.

Ali, šta u svemu tome mi možemo učiniti?

Psihijatri i psiholozi preporučuju da pokušate održati osjećaj realnosti što je više moguće. Odlazak u krevet i buđenje u isto vrijeme svakog dana jedna je od strategija.

Takođe su preporučili uzimanje čestih odmora, vježbanje, zdravu prehranu i ograničavanje praćenja vijesti.