Pored toga što čine da se osjećamo zaštićeno i voljeno, zagrljaji mogu da učine mnogo toga za ljudsko tijelo. Ovo su 5 stvari koje možda niste znali o zagrljajima.

Foto: Ilustracija, Pixabay

Nakon zagrljaja se zaista osjećamo bolje

Čin grljenja nije samo osjećaj na koži – dok se grlimo, oslobađa se oksitocin, "hormon ljubavi" zahvaljujući kojem se osjećamo bolje. Naučno su dokazana brojna pozitivna dejstva ovog hormona neurohipofize, a među njima su brže trežnjenje, ublažavanje bolova (nerijetko se daje životinjama kako bi im se olakšao porođaj), mršavljenje...

Što više zagrljaja, to je krvni pritisak niži

Ne samo da će zagrljaji učiniti da se osjećate srećnije već su korisni za zdravlje. Tokom zagrljaja i kontakta druge osobe s kožom, aktiviraju se receptori poznati kao Pacinijeva tjelašca, koja šalju mozgu informacije o bilo kakvom pritisku, bolu ili promijeni temperature.

Međutim, ona čine još nešto: šalju signal djelu moga koji je, između ostalog, odgovoran za snižavanje krvnog pritiska.

Zagrljajima se pobjeđuje strah

Istraživanje čiji su rezultati objavljeni u magazinu Psychological Science pokazali su da zagrljaji i dodiri uopšte smanjuju ljudsku brigu o sopstvenoj smrtnosti. Utvrđeno je da zagrljaj – makar to bio i samo kontakt s predmetom (kao kad djeca grle plišanog medu) – pomaže da se izborimo s egzistencijalnim strahovima.

Kako život prolazi, zagrljaj je sve važniji

Grljenje i fizički kontakt dobijaju na važnosti s godinama, pokazalo je istraživanje Državnog univerziteta u Ohaju. I nekim ranijim studijama dokazano je da se osjećaj usamljenosti u starosti povećava, što za posljedicu ima povišen stres i nepovoljan efekat na zdravlje.

Veoma je važno grliti djecu

Ako želimo da uradimo nešto za buduće generacije, potrebno je da grlimo mališane od najranijeg djetinjstva, pokazalo je istraživanje Univerziteta "Emori". Naučnici ove ustanove su analizirali vezu između dodira i smanjenja stresa na početku života prateći njene efekte na pacove.

Otkriveno je da su se osobe koje su grljene u djetinjstvu kao odrasle osobe lakše borile protiv stresa u odraslom dobu, a naučnici smatraju da se isto može reći i o ljudskim bićima.