U sektorima kulture i medija, uz posvećen rad i dobra rješenja, biće unaprijeđen zakonodavni okvir, kao i konkursna politika kako bi novac građana bio utrošen za projekte, koji će napraviti najbolji učinak i rezultate dostojne vrijednosti i bogatstva crnogorskog društva.

Foto: Minsatarstvo kulture i medija

To je poručila ministarka kulture i medija, dr Tamara Vujović, navodeći da proslava Njegoševog dana po prvi put potpuno oslikava odnos koji će Vlada imati prema nacionalnoj kulturi, koja nas određuje i obogaćuje za stvaranje nasljeđa budućih generacija.

"Najuspješnije reforme uvijek dolaze "odozdo" i zbog toga sam u stotinu dana za nama obišla skoro sve institucije kulture i razgovoru sa zaposlenima i menadžmentom dala prioritet, jer su oni ključni nosioci najznačajnijih projekata kada je u pitanju razvoj i promocija kulture Crne Gore", navela je Vujović, predstavljajući rezultate u prvih 100 dana 44. Vlade Crne Gore.

Dodala je da je imala i preko 20 sastanaka sa ambasadorima i šefovima misija međunarodnih organizacija u cilju unapređenja saradnje u oblasti kulture i realizacije zajedničkih projekata, jer su bilateralne i multilateralne veze naš most ka prezentaciji kulture.

Poručila je da je odnovni zadatak ministarstva da strateški promišlja, primjećuje nedostatnosti, nudi bolja rješenja i mijenja društvo nabolje, a cilj je stabilan zakonodavni okvir koji će pratiti razvoj kulture.

"Zbog toga smo inicirali izradu analize primjene krovnog zakona o kulturi, nakon čega slijedi rad na novom zakonu. Krovni Zakon o kulturi, kao proizvod širokih konsultacija i znanja velikog broja stručnjaka, daće rješenja, radićemo ga pomno i temeljno. Zakon i podzakonski akti treba da daju puni vjetar u leđa razvoju sektora, a ne da ga ograničavaju. Zato u Ministarstvu kulture i medija aktivno radimo na izmjenama i usaglašavanju podzakonskih rješenja", poruka je Vujović.

Kazala je da je počela realizacija ključnih ciljeva i aktivnosti iz Nacionalnog programa razvoja kulture 2023-2027, dodajući da će administracija kojom upravlja uvijek biti usmjerena na djecu, mlade, stvaraoce i umjetnike, njihov slobodni izraz, znanja, praksu, ali i na stvaranje uslova da se oslobodi kreativni potencijal.

"Uvažavajući činjenicu da država mora ulagati u kulturu kroz dobro osmišljene i inkluzivne konkurse, obećavam da ćemo konkursnu politiku unaprijediti kako bi novac građana bio utrošen na najbolji mogući način za projekte koji će napraviti najbolji učinak i bitnu raziku za našu kulturu", poruka je Vujović.

Kroz konkurs „Kultura mladih-kultura budućnosti" iz Ministarstva kulture i medija su, kako je saopštila, podržali 30 projekata sa 100 hiljada eura.

"Uzmajući u obzir značaj nevladinog sektora koji doprinosi dinamici kulturne ponude u Crnoj Gori, u okviru konkursa „Kultura spaja: od amatera do profesionalaca" sa preko 421 hiljadom eura podržli smo 23 projekta nevladinih organizacija. U decembru smo sa skoro 200 hiljada eura sufinansirali 28 projekata od značaja za razvoj kreativnih industrija", podsjetila je Vujović.

U nastojanju da utiču na razvoj kinematografije u Crnoj Gori, iz Ministarstva su finansijski podržali digitalizaciju četiri bioskopske sale u Podgorici, Tuzima, Baru i Danilovgradu, a za to je opredijeljeno 484 hiljade eura.

"Ukupno, za tekuću godinu obezbijedili smo povećanje sredstava za kulturu i medije za 3,6 miliona eura, odnosno 14,18 odsto. To znači više novaca za programe rada instuticija kulture, više novca za konkurse, više novca za promociju naše kulture izvan granica Crne Gore", rekla je Vujović.

Dodala je da je nova lokacija za prezentaciju Crne Gore na svjetski najvažnijoj smotri kulture, Venecijanskom Bijenalu, izložbeni prostor "Ospedaletto" što je, kako smatra, izuzetno važan korak koji će omogućiti našim umjetnicima da predstave bogatstvo i raznolikost naše umjetničke scene.

"Potpisala sam Sporazum o finansiranju ponovnog uspostavljanja zajedničke stalne postavke u Bloku 17 Državnog muzeja Aušvic-Birkenau, kojim smo se obavezali da ćemo ne zaboravljajući jugoslovenske žrtve iz mračnog poglavlja naše zajedničke istorije zajedno graditi bolje i pravednije društvo u kojem se nikad neće ponoviti užasi stradanja", kazala je Vujović.

Istakla je da kultura i mediji imaju jednak značaj, pa će i u sektoru medija uz posvećen rad i dobre politike biti unaprijeđen normativni okvir.

"Podsjećam da dio medijskih zakona spada u obaveze iz poglavlja 23. Ova administracija i Vlada je postavila to kao prioritet", poručila je Vujović.

Počela je realizacija prve Medijske strategije i pratećeg akcionog plana kojima su, kako je objasnila, predviđene mjere koje se odnose na policiju, tužilastvo i sudstvo, medijsku pismenost, borbu protiv govora mržnje, samoregulacioni okvir.

"Pad broja napada na novinare u periodu za nama ukazuje da se poboljšava ambijent u kojem mediji rade, ali dok postoji neriješen slučaj ubistva Duška Jovanovića, naš zadatak nije završen. Daćemo veći značaj radu Komisije za istraživanje napada na novinare. A ja ću nastaviti da javno osuđujem svaki vid nasilja prema bilo kom novinaru/ki u Crnoj Gori i tražim urgentno reagovanje nadležnih", jasna je Vujović.

Smatra da se Fond za medijski pluralizam dokazao kao jako dobar zakonski alat kojim država finansira proizvodnju sadržaja od javnog interesa, ali i na taj način doprinosi finansijskoj održivosti medija.

"Finansirali smo 57 projekata medija sa 463 hiljade eura koji će sadržajem od javnog interesa obogatiti medijsku scenu Crne Gore", navela je Vujović.

Svim akterima u kulturi i medijima poručila je da su partneri i da samo zajedno mogu prevazići probleme i teškoće i kroz konstruktivan dijalog ponuditi nova i unaprijediti postojeća dobra rješenja, kako bi imali kulturnu i medijsku scenu dostojnu vrijednosti i bogatstva crnogorskog društva.