Srijeda, 21.02.2024 | 12:24
IZVOR: Kolektiv.me

Likovna umjetnost (1960-2023) SLOBODANA-BOBA SLOVINIĆA

Piše: Božidar PROROČIĆ, književnik i publicista.




Foto: Božidar Proročić

Slobodan-Bobo Slovinić predstavlja jednog od najznačajnih savremenih crnogorskih ali i evropskih slikara koji je svojim likovno-umjetničkim opusom odavno nadmašio granice nacionalnih umjetničkih scenarija. Njegova jedinstvena vizija i vještina stvaranja umjetničkih djela postavljaju ga u red umjetnika čije djelo transcendiraju lokalne okvire, dosežući univerzalne estetske vrijednosti. Slobodan-Bobo Slovinić, rođen u srcu Crne Gore, svojim slikarskim izrazom pruža osvježavajući dah savremenosti u tradicionalnom kontekstu umjetnosti. Njegova djela su prozor u bogatstvo ljudske duše, đe svaka slika nosi priču, a svaka boja odjekuje emocijom. Ovaj umjetnik, neopterećen granicama između apstrakcije i figuracije, stvara prostor đe se susreću stvarnost i san. Kada izađemo izvan konvencionalnih okvira i zakoračimo u Slovinićev slikarski svijet đe boje postaju riječi, a linije pripovijedaju priče. Njegova djela nisu samo platna, već prozori kroz koje posmatramo kompleksnost ljudske egzistencije. Njegov jedinstveni pristup umjetnosti nije samo estetski, već i filozofski, pozivajući nas na razmišljanje o suštini života kroz slikarski jezik. Slobodan-Bobo Slovinić je umjetnik koji ne slika samo ono što vidi, već ono što osjeća. Njegova četkica je alatka koja istražuje dubine ljudskih emocija i prikazuje ih na platnu sa nevjerojatnom snagom. Njegov opus nije samo kolekcija slika; to je emotivna kartografija koja nas vodi kroz lavirinte strasti, radosti i tuge. U ovom eseju, zaranjamo duboko u svijet umjetničkog stvaralaštva Slobodana-Boba Slovinića, istražujući njegov doprinos savremenoj umjetnosti i otkrivajući kako je njegova paleta postala odjek međunarodne umjetničke scene. Njegova likovna magija izaziva naše osjećaje, podtiče na razmišljanje i poziva nas da se prepustimo jedinstvenoj poetici njegovog stvaralaštva.

Slobodan-Bobo Slovinić, slikar čiji je likovni izraz duboko ukorijenjen u bogatstvu Mediterana, ostavlja neizbrisiv pečat na umjetničkoj sceni, posebno kada je riječ o periodu od 1960. do 2023. godine. Pregledajući njegove cikluse na Montenegrina portalu, daću svoje sopstvene periodične likovne osvrte. Njegov stvaralački opus nije samo svjedok vremena, već i ljubavna pjesma upućena Mediteranu i moru koje oblikuje njegovo slikarstvo. Ciklusi koje je stvarao tokom ovog vremenskog razdoblja otkrivaju evoluciju njegovog umjetničkog jezika, istraživanje novih tehnika, ali i dosljednu predanost temama koje su ga okruživale - Budvi i Podgorici. Ova dva grada postaju ne samo geografski referentni punktovi, već i izvori nadahnuća iz kojih crpi svoju umjetničku snagu. Budva, biser Jadranskog mora, postaje pozornica na kojoj Slovinić stvara neka od svojih najznačajnijih dela. Slikajući morske pejzaže, obalu obasjanu suncem i uske uličice prepune istorije, on ne samo da prikazuje ljepotu Mediterana već i oživljava duh tog podneblja. U svakom potezu četkice osjeća se ritam plime i osjeke, dok boje poput magije prenose toplinu sunčanih dana i bljesak morske površine. U isto vrijeme, njegov odnos prema Podgorici, glavnom gradu Crne Gore, ogleda se u drugačijem, ali podjednako značajnom likovnom jeziku. Kroz različit cikluse Slovinić istražuje urbani pejzaž, arhitektonsku baštinu i dinamiku svakodnevnog života. Njegove slike odjekuju zvucima gradske vreve, ali istovremeno otkrivaju skrivene kutke i melanholiju koja prožima gradski ambijent. Slobodan-Bobo Slovinić nije samo slikar Mediterana; on je umjetnik koji je uspio uhvatiti duh i pulsiranje ovog podneblja na platnu. Njegova djela su putovanje kroz vrijeme i prostor, pozivajući nas da zaronimo u plavetnilo mora Budve i gradski puls Podgorice, otkrivajući ljepotu koja leži u spoju tradicije, kulture i prirode.

Foto: Božidar Proročić

LJEPOTICE, ZAVODNICE, ČUDACI (1973-1977)

Ovaj umjetnički poduhvat, ostvaren tehnologijom ulja na platnu, otkriva slojeve ekspresionizma i metafizičke introspekcije, a svaka slika, poput “Samonikle u grču”, “Uklete puritanke”, “Madoninog preobražaja” i “Otuđene done”, postaje zasebno poglavlje u priči koja pomijera granice uma i emotivnog doživljaja. Slovinićeva četkica postaje alat dubokog kopanja u tamne kutke ljudske psihe, istražujući strahove, izazove i unutrašnje borbe. “Samonikla u grču”, prva slika ovog upečatljivog ciklusa, uvodi nas u svijet ekspresivnih linija i oblika koji prikazuju unutrašnje napetosti i borbe pojedinca sa vlastitim demonima. “Ukleta puritanka”, druga slika u nizu, donosi nam viziju koja seže izvan materijalnog svijeta, otkrivajući duhovnu agoniju koja prožima ljudsku egzistenciju. “Madonin preobražaj”, treća slika, pruža nam uvid u mističnu transformaciju, dok “Otuđena dona” zatvara ovaj ciklus, prenoseći nam osjećaj gubitka i distanciranosti. Kroz ove slike, Slovinić ne samo da stvara vizuelni izraz, već i pokreće duboka pitanja o ljudskoj prirodi, strastima, i suštinskim konfliktima koji nas oblikuju. “Madone predosjećaj stradanja“ postaje ne samo galerija slika, već i putovanje kroz ljudsku dušu, pozivajući posmatrača da se suoči sa vlastitim strahovima i misterijama koje čine suštinu ljudskog postojanja. Ove slike nisu samo umjetnički radovi; one su poziv na introspekciju, na putovanje kroz unutrašnji lavirint emocija i misli. “Madone predosjećaj stradanja“ postavlja pitanja koja ne nude jednostavne odgovore, već nas ćeraju da zaronimo u svoje najdublje stvarnosti. Slobodan-Bobo Slovinić, kroz ovaj ciklus, postavlja se kao istraživač ljudske duše, pozivajući nas da zajedno sa njim istražujemo tamne i stravične prostore našeg sopstvenog bića.

Samonikla u Grču: Eksplozija bola i snaga ljudskog duha

Slobodan-Bobo Slovinić, majstor izražavanja putem slikarstva, prepliće u slici “Samonikla u grču“, ne samo linije i boje, već i duboko ukorjenjenu ljudsku patnju i snalažljivost. Ova slika, smještena u okvir njegovog Ljepotice zavodnice, čudaci (1973-1977), postaje proročanstvo o emocionalnom potresu, ostavljajući nas zapanjenim snagom izraza i introspekcijom koja prožima svaki centimetar platna. Na prvi pogled, susrijećemo se sa dinamičnim potezima četkice koji stvaraju kontrast između svjetlosti i tame. Žena, protagonista ovog ekspresionističkog prikaza, izdiže se iznad platna, noseći sa sobom teret ne samo fizičkog bola, već i unutrašnjeg izazova. Njeno tijelo, izobličeno i savijeno, postaje simbol ženske borbe, dok zračenje boja i kontrasta odražava intenzitet osjećanja. Slovinić je uspio uhvatiti trenutak eksplozije bola, zamrznut u vremenu, prenoseći nam ne samo fizički napor, već i duboku duhovnu agoniju. Ekspresivni pokreti četkice postaju jezik patnje, a boje postaju odjeci unutrašnjih krikova. Slikar nas poziva da se suočimo sa ljudskim tragičnim stanjem, da zaronimo u vrtlog boli koja definiše ne smao postojanje žene već i naše postojanje. “Samonikla u grču“ ne samo da slika trenutak iz života, već i stvara paralelu sa univerzalnim iskustvom. Platno postaje ogledalo naših sopstvenih borbi, pozivajući nas da prepoznamo sopstvenu snagu i ranjivost. “Samonikla u grču“ nije samo umjetničko djelo; to je emocionalna eksplozija koja prožima posmatrača, podsećajući nas da žena iako je nježnji pol jeste sposobna uzdići se iznad teškoća, ali i suočiti se s cijenom vlastitog uspona. Slovinić, poput drevnih slikara, postaje pripovjedač naše ljudske drame, a ova slika postaje vječni pečat univerzalnog bola i snage koji oblikuju svako srce koje kuca.

Ukleta Puritanka:  Mračna sjenka ekscentričnosti i moralne tjeskobe

Slobodan-Bobo Slovinić, u svom umjetničkom djelu “Ukleta Puritanka“, otkriva slojeve duboke psihe i društvenih normi kroz paletu ekspresionizma i duhovne introspekcije. Ova slika, koja zauzima značajno mjesto unutar njegovog ciklusa Ljepotice zavodnice, čudaci (1973-1977), postaje ogledalo puritanske etike i moralnosti, sada razbarušene i obavijene tajanstvenim misticizmom. Na prvi pogled, susrijećemo se sa grotesknim likom puritanke, njezinim licem prekrivenim mračnom sjenkom, dok se njeno tijelo uvija u neprirodne položaje. Slovinićev majstorski potez četkice prenosi ne samo unutrašnji konflikt ovog lika, već i ukazuje na društvene pritiske i ograničenja koja su definisala puritansko doba. Boje na platnu postaju odraz moralne tjeskobe, sa zemljanim tonovima koji prizivaju atmosferu prigušenog svijetla i sivih nijansi koje oživljavaju sjenovitu psihu puritanke. Ekspresionistički izraz lica dodatno naglašava njenu unutrašnju borbu, dok se plesni pokreti tijela čine poput rituala oslobađanja od okova nametnutih strogim moralnim normama i dogmama. “Ukleta puritanka“ nije samo prikaz lika; to je dramatična scena koja oživljava duh vremena i izazova puritanske etike. Slovinić ne samo da postavlja pitanja o moralnim temeljima, već i istražuje granice ekscentričnosti i slobode koja se rađa iz njihove destrukcije.  Kroz ovu sliku, Slovinić nas poziva na sučeljavanje sa mračnim nasleđem puritanizma, izazivajući nas da promišljamo o sopstvenim moralnim uvjerenjima i slobodi koju tražimo unutar društvenih okvira. “Ukleta Puritanka“ postaje zaron u prošlost i istovremeno odjekuje sa vlastitim relevancijama u savremenom društvu, postavljajući pitanje o cijeni koju plaćamo za očuvanje moralnosti, te kako da se oslobađamo od sopstvenih duhovnih okova.

Madonin Preobražaj: Vizija mistične transformacije kroz ekspresionistički dijalog

U ovom djelu Slobodana-Boba Slovinića, “Madonin Preobražaj“, svjedoci smo izuzetne umjetničke ekspresije koja ne samo da prenosi tradicionalnu temu, već je i suptilno transformiše u duboki eksperiment ekspresionizma i duhovnog preobražaja. Ova slika, smještena unutar njegovog nadaleko čuvenog ciklusa Ljepotice zavodnice, čudaci (1973-1977), postaje simbol mističnog putovanja i transcendencije. Gledajući u platno, susrijećemo se sa likom Djevice Marije, preobraženom kroz prizmu Slovinićevog ekspresionizma. Njeno lice, prepuno izraza, postaje polje đe se susreću boje i linije, stvarajući dramatičnu harmoniju između svjetlosti i tame. Ekspresivni potezi četkice stvaraju dinamičnost, dok se boje stapaju u neobjašnjivu simfoniju duhovnog uzleta. “Madonin Preobražaj” ne prati tradicionalne koncepte prikaza Device; umjesto toga, Slovinić otkriva unutrašnji svijet lika kroz ekspresivne deformacije, izazivajući posmatrača da doživi duhovni uzlet zajedno s likom Djevice Marije. Potezi četkice postaju magični, stvarajući suptilne vibracije koje odzvanjaju unutar slikarskog platna. Boje postaju ključna sredstva izražavanja, sa nebeskim plavetnilom koje obasjava lik Djevice i zemljanim tonovima koji prenose osećaj mističnosti i duhovne transcendencije. Madonin Preobražaj postaje vizija koja se ne može svesti na običan prikaz; umjesto toga, to je duboki dijalog između umjetnika i duhovnosti, između realnosti i viših sfera postojanja. Ova slika nije samo likovno djelo; ona je poziv na dublje razmišljanje o prirodi vjere, duhovnosti i transformacije. Slovinić, kroz svoj izuzetan izraz, postavlja pitanje o mogućnosti da se likovi i priče iz vjerskih tradicija reinterpretiraju i prenesu u jezik ekspresionizma, pozivajući nas da doživimo “Madonin Preobražaj“ kao lično iskustvo ekspresije i duhovne obnove.

Otuđena Dona: Elegancija melanholije i razdirući ples tuge

U čarobnom koloritu Slobodana-Boba Slovinića, “Otuđena Dona“ postaje simfonija melanholije, jedinstvena slika u okviru njegovog nezaboravnog ciklusa Ljepotice zavodnice, čudaci (1973-1977). Ova slika, ukrašena ekspresionističkim prizorima i dubokim emocionalnim nijansama, postavlja se kao poetična meditacija o otuđenju, tuzi i ljudskoj nemoći. Na samom početku susreta sa ovim umjetničkim djelom, lik done, čija figura nosi pečat osjećaja otuđenosti i izolacije, postaje centralni motiv. Slovinićeva četkica, poput alhemije, stvara ples linija koje prenose intimnu bol i emotivnu distancu. Njezino lice, odražavajuće tuge i usamljenosti, postaje ogledalo koje poziva posmatrača na dublje promišljanje o ljudskoj patnji. “Otuđena dona“ nije samo portret žene; to je priča o gubitku, osjećaju stranosti i tuzi koja zrači iz svakog poteza četkice. Boje na platnu postaju vibrirajući jezik emocija, sa toplim tonovima koji se sukobljavaju sa hladnim nijansama, stvarajući kompleksnu igru svjetlosti i sjenki. Ples tuge na slici ne može se ignorisati. Linije koje tvore sliku postaju razdirući pokreti, dok boje postaju odjeci nesreće koja lebdi u okolini donine figure. Ova slika postaje zvučna poema tuge, sa svakim potezom četkice kao notom  odzvanja u tišini. “Otuđena dona“ ne propituje samo emocionalnu bol pojedinca; ona postavlja šire pitanje o otuđenju u društvu, o gubicima koji se dešavaju na dubljem nivou. Slovinić, kroz ovu sliku, ne samo da prikazuje univerzalnu temu izolacije, već i poziva na saosjećanje sa ljudskom patnjom koja prolazi ispod površine svakodnevice.  Završavajući ovu sliku, susrećemo se sa dubinom umjetničkog izraza i emotivnog dojma koji ostavlja trag u duši posmatrača. “Otuđena dona“ nije samo likovno djelo; ona je priča koja se otkriva pred našim očima, pozivajući nas na ples sa sopstvenim emocijama i razmišljanje o onome što znači biti otuđen u svijetu đe su tuga i usamljenost ponekad najbliži saputnici.

Slobodan-Bobo Slovinić nas, kroz svoj remek-djelo Ljepotice zavodnice, čudaci (1973-1977), uvodi u fascinantno putovanje kroz dubine ljudske duše i društvenih struktura. Ovaj ciklus slika, smješten unutar šireg konteksta njegovog umjetničkog stvaralaštva, postaje ekspresionistički dijalog između mračnih i svjetlucavih aspekata čovječanstva. Iz početnog “Samonikla u Grču“, đe se susrećemo sa borbom žene i patnjama, preko “Uklete Puritanke“ koja nas suočava sa društvenim ograničenjima, “Madoninog Preobražaja“ koji prenosi mistične vizije, do “Otuđene Done“ koja nam pokazuje ljudsku otuđenost, Stravični Ciklus postaje kaleidoskop emocija i različitosti. Slovinićev izraz kroz ovaj ciklus transcendirao je granice klasičnih umjetničkih reprezentacija, otvarajući vrata ka univerzalnim temama i dubljim pitanjima života. Ekspresionistički pristup, dinamičnost pokreta četkice i paleta boja postali su ne samo sredstvo izraza, već i poziv na razmišljanje. Kroz likovnu simfoniju Ljepotice zavodnice, čudaci (1973-1977), Slovinić nas vodi na putovanje kroz ljudsku suštinu, pozivajući nas da se suočimo sa mračnim stranama naše egzistencije, ali i da pronađemo svjetlost i nadu u sredini tame. Svaka slika postaje stranica u knjizi ljudskih priča, a ciklus kao cjelina postaje likovni ep o čovječanstvu. Ciklus Ljepotice zavodnice, čudaci (1973-1977) nije samo galerija umjetničkih djela; to je odraz umjetnikove vizije svijeta, duboko utemeljene u ljudskim emocijama i iskustvima. 

Foto: Božidar Proročić

KOMENTARI (0)

Ostavi komentar

Ostavite komentar

* Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu. "Kolektiv.me" se ne može smatrati odgovornim za napisane komentare. Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama.

OSTALE VIJESTI

Ivona Čović Jaćimović imenovana za vršiteljku dužnosti Gradskog pozorišta

Četvrtak, 18.04.2024 | 13:14

Glumica i producentkinja Ivona Čović Jaćimović imenovana je za vršiteljku dužnosti Gradskog pozorišta Podgorica.

Ramona Horvath Trio 20. aprila u KIC-u

Srijeda, 17.04.2024 | 10:07

Džez trio rumunske pijanistkinje Ramone Horvat nastupiće premijerno u Crnoj Gori u okviru manifestacije “Mjesec poštovanja džeza - JAM 2024” u subotu, 20. aprila u velikoj sali KIC-a “Budo Tomović”, u 20 sati.

CNP: Predstava “671-LOV” u Kraljevskom pozorištu Zetski dom

Utorak, 16.04.2024 | 12:45

Predstava “671-LOV”, prema tekstu i u režiji mlade crnogorske autorke Hane Rastoder, u produkciji Crnogorskog narodnog pozorišta, biće izvedena u Kraljevskom pozorištu Zetski dom na Cetinju u srijedu 17. aprila s početkom u 20 sati.

CNP: Predstava „Smrt i njeni hirovi“ na Sceni Studio

Ponedjeljak, 15.04.2024 | 11:13

Predstava „Smrt i njeni hirovi“, prema Žozeu Saramagu, u adaptaciji Kate Đarmati i režiji Lidije Dedović, biće izvedena 15. i 16. aprila na Sceni Studio Crnogorskog narodnog pozorišta. Sve ulaznice za oba izvođenja su rasprodate.

Max Kochetov Quartet & Samuel Blaser 17. aprila u KIC-u

Nedjelja, 14.04.2024 | 11:35

Jedan od najistaknutijih džez saksofonista Maks Kočetov nastupiće na manifestaciji Mjesec poštovanja džeza u Crnoj Gori - JAM 2024, sa svojim kvartetom i trombonistom Semjuelom Blejzerom, 17. aprila, u velikoj sali KIC-a “Budo Tomović” u 20 sati. U Kočetovom kvartetu sviraju pijanista Andreja Hristić, kontrabasista Boris Šainović i bubnjar Miloš Grbatinić, navedeno je iz KIC-a. 

Posljednji radni dan biće obilježen OVIM temperaturama

Četvrtak, 18.04.2024 | 21:56

Šta nam meteorlozi najavljuju za petak?

GO DPS: Potvđeni mandati novoizabranim predsjednicima opštinskih odbora

Četvrtak, 18.04.2024 | 21:50

Na juče održanoj sjednici Glavnog odbora DPS, potvrđeni su mandati novim predsjednicima opštinskih odbora koji su birani na lokalnim unutarstranačkim izborima na kojima je članstvo partije po prvi put u političkoj istoriji Crne Gore dobilo priliku da, neposrednim putem, izabere predsjednike opštinskih odbora u svojim sredinama., saopšteno je iz Demokratske partije socijalista (DPS).

Cicipas siguran, Lajović takođe u četvrtfinalu

Četvrtak, 18.04.2024 | 21:32

Stefanosu Cicipasu otvorio se put do završnice ATP turnira u Barseloni.

Protest ispred Nikšićkog pozorišta: Traže smjenu ili ostavku Janka Jelića

Četvrtak, 18.04.2024 | 20:35

NVO „Bunt Scena“ organizovala je protest ispred Nikšićkog pozorišta, sa grupom građana, zahtijevajući smjenu ili ostavku umjetničkog direktora Nikšićkog pozorišta Janka Jelića zbog, kako su istakli, stavova iskazanih u saopštenju kojim obrazlaže odluku da se predstava “ IzloŽene“ ne može igrati u Nikšićkom pozorištu, prenosi RTNK.

Jauković: Dobile smo tešku grupu u kojoj nema autsajdera

Četvrtak, 18.04.2024 | 19:31

Prvi cilj ženske rukometne selekcije Crne Gore na ovogodišnjem Evropskom šampionatu biće plasman u glavnu rundu, izjavila je Đurđina Jauković nakon današnjeg žrijeba u Beču.

Berancu zadržavanje 72 sata, osumnjičen za dječju pornografiju

Četvrtak, 18.04.2024 | 18:30

Beranska policija uhapsila je D.R. (42) iz tog grada, zbog sumnje da je počinio krivično djelo iskorišćavanje djece za pornografiju.

Zirojević: Virus Čarapić se širi PES-om, ko je u pravu – Mišo 1 ili Mišo 2?

Četvrtak, 18.04.2024 | 18:13

Kolega Mišo Laković je, prije samo tri dana, suprotno odredbama Poslovnika, svojim glasom (kao zamjena) doprinio odbijanju inicijative za kontrolno saslušanje ministra vanjskih poslova, uz obrazloženje da je ista “zastarjela””, saopšđtio je poslanik i portparol SD-a, Nikola Zirojević. 

Milatović: Uvesti školski obrok i regulisati produženi boravak

Četvrtak, 18.04.2024 | 17:48

Predsjednik države Jakov Milatović je danas u razgovoru sa regionalnom direktorkom UNICEF-a za Evropu i Centralnu Aziju Ređinom De Dominići i šefom misije UNICEF-a Huanom Santanderom ukazao da je u školama u Crnoj Gori poželjno uvesti školski obrok, čime bi se unaprijedila briga o djeci u školama.  

Beživotnoj kosi vratićete sjaj jednom namirnicom iz frižidera: Nećete vjerovati koliko je jednostavno

Četvrtak, 18.04.2024 | 17:21

Zahvaljujući svojim korisnim osobinama, majonez je u stanju da izazove na kosi takav pozitivan efekat, koji ponekad ne mogu proizvesti mnoga industrijska sredstva za njegu kose. Prilično neobična komponenta za njegu kose.

Mjesec danas ulazi u znak Djevice: Lijepe vijesti za tri znaka

Četvrtak, 18.04.2024 | 17:02

Mjesec, planeta koja se najbrže kreće, ušla je danas oko 16 časova u Djevicu, gdje će donijeti pozitivan obrt događaja za Djevice, Jarčeve i Bikove.