Ljudsko tijelo je fenomen koje ima više od 50 milijardi ćelija. Najbolji primjer je srce, koje kuca oko 100 hiljada puta dnevno i ispumpa oko pet litara krvi u jednoj minuti.
Foto: Ilustracija/Pixabay.com
Imaćemo potpuno novi kostur za 10 godina
Ćelije vašeg koštanog sistema neprestano se regenerišu i u prosjeku kosti koje sada imate potpuno će se regenerisati za otprilike jedanu deceniju. Međutim, to se usporava kako starite, jer regeneracija traje duže, zbog čega kosti prirodno postaju tanje.
Ujutro smo viši za 1 centimetar
Možda se čini čudnim ili nevjerovatnim, ali kada se ujutro probudite, zapravo ste mrvicu viši nego što ste bili kad ste otišli u krevet. To je zbog pritiska na zglobove tokom dana. Dok obavljate svoje aktivnosti, ovaj pritisak uzrokuje sabijanje hrskavice u vašoj kičmi- samo mrvicu, ali dovoljno da sve gurne prema dolje. Dok se opuštate u snu, to smanjuje pritisak na diskove, omogućujući vam da se vratite u punu visinu.
Naš znoj zapravo nema miris
Ako mislite da znoj smrdi, ne mislite dobro. Znoj sam po sebi ne smrdi. To je interakcija s bakterijama na našoj koži koja uzrokuje tjelesni miris. Ne brinite, ovo je sasvim normalno. Ove bakterije se javljaju prirodno i jednostavno uspijevaju u 'najznojnijim' djelovima našeg tijela.
Želudac krči, jer je pun vrućeg vazduha
Jeste li se ikada zapitali zašto doživljavate te “krčeće” zvukove kada ste gladni? Sve se vraća u probavni sistem. Tačnije, crijeva. Ona prolaze kroz niz kontrakcija kako bi pomogla da se hrana i tečnost kreću dok jedemo.
U stopalima se nalazi četvrtina kostiju
Ljudska stopala sadrže 52 kosti (26 u svakom stopalu). To je skoro četvrtina svih kostiju u našem tijelu. Svako stopalo takođe sadrži 33 zgloba i više od 100 mišića, tetiva i ligamenata.
Kao i gušteri, i mi mijenjamo kožu
U redu, nije tako intenzivno kao kad se dogodi gušteru ili zmiji, ali je jednako jezivo. Prema Američkom hemijskom društvu, ljudi gube cijeli spoljni sloj kože svake dvije do četiri nedjelje. To je oko 500 miliona ćelija kože dnevno!
U prstima nema mišića
Foto: Ilustracija/Pixabay.com
Naši prsti rade bezbroj važnih stvari tokom dana, od pisanja do otvaranja vrata. Ali nemojte pripisivati te podvige snage svojim prstima. Svaki pokret koji se dogodi u našim prstima je zbog tetiva i kostiju, uz veliku pomoć mišića na dlanovima i na dnu svakog prsta.
Pola snage ruke je u malom prstu
Mali prst izgleda skromno, ali je ključan za snagu naše ruke, pomaže palcu da stegne i daje više snage srednjem prstu i kažiprstu.
Kosa zna kada spavamo
Kosa prati naše obrasce spavanja. Godine 2010. istraživači sa Univerziteta Yamaguchi otkrili su da sufolikuli dlake bogati ćelijama sadrže RNK iz “gena sata” koji izražavaju ciklus spavanja i buđenja svake osobe. Ako kasno ustanemo ili rano legnemo, naša kosa će to pokazati.
Naša kosa pomaže životnoj sredini
Foto: Ilustracija/Pixabay.com
Prljava kosa može biti dobra za atmosferu, prema studiji iz 2008. objavljenoj u Atmospheric Environment, jer kosa upija ozon koji zagađuje vazduh. Otkriveno je da ulje vlasišta daje veliki doprinos tome, pa ako želite doprinijeti kvalitetu lokalnog vazduha preskočite pranje kose!
Velike oči uzrokuju kratkovidost
Neki možda smatraju velike oči lijepima, ali to može uzrokovati kratkovidost. Poznato i kao miopija, ovo stanje uzrokuje da udaljeni objekti izgledaju mutno zbog svetlosti koja ne dopire do mrežnjače. Ako očna jabučica raste predugačko, svjetlost se fokusira prerano prije nego što udari u mrežnjaču, pa kada udari u retinu, slika je mutna.
Kijanje može putovati i do 6 metara
Možda mislite da ste sigurni kada neko sa drugog kraja autobusa kine, ali možete biti izloženi, a da toga niste ni svjesni. Jedna video studija koju su sproveli istraživači sa MIT-a otkrila je da kijanje putuje mnogo dalje nego što se ranije vjerovalo, čak do 6 metara.
Čulo ukusa “otupljuje” kako starimo
Baš kao što sluh i vid imaju tendenciju da se iscrpe kako godine prolaze, naše čulo ukusa čini isto. Kako starimo, receptori ukusa sporije se oporavljaju nakon povrede ili ako uzimamo određene ljekove. I loše vijesti za dame: žene doživljavaju smanjenje osjetljivosti ukusa počevši od 50. godina, dok muškarci to ne doživljavaju do 60. godine.
Imamo jedinstven otisak jezika
Kao što je naš otisak prsta jedinstven, tako je i otisak našeg jezika, prema studiji iz 2016. koju je sproveo Thai Moogambigai Dental College. Biometrijska skeniranja se mogu obaviti kako bi se uporedili pojedinačni oblik (dug ili kratak, širok ili uzak) i tekstura (izbočine, bore i tragovi), sa specifičnim detaljima koje prati i mapira "uređaj za prikupljanje slike jezika".
Ljudi imaju više od 5 čula
Pored čula vida, mirisa, dodira, ukusa i sluha, ljudi takođe imaju osjećaj za prostor (proprioception) i osjećaj za bol (nociception). Tu su i osjećaj za ravnotežu (equilibrioception), osjećaj za temperaturu u ili oko tijela (thermoception), osjećaj za vrijeme (temporal perception) i više, zavisno o tome koga pitate.
KOMENTARI (0)