Svi roditelji ponekad posegnu za "brzim" rješenjem zbog nedostatka vremena. Ipak i u takvim situacijama treba obratiti pažnju koje namirnice bi trebalo izbjegavati.

Foto: Iustracija, Pixabay

1. Flips

Najčešće sadrži so, hidrogenizovane biljne masti, potencijalni alergen kikiriki i/ili različite začine u prahu i pojačivače ukusa. Predlog zamjene nutricionistkinje Karmen Matković Melki su ekspandirane žitarice za finger food poput kukuruznog flipsa bez soli i začina, pirinčani ili kukuruzni krekeri bez soli, flips od prosa, amaranta ili krekeri od ostalih cjelovitih žitarica.

2. Majonez

Sadrži žumance i biljno ulje, ali može sadržavati i skrob i začine, u zavisnosti od vrste proizvoda. Nema potrebe uvoditi je, umjesto nje uvedite u dohranu jaja. Postoje jako zgodne voćne alternativne majonezu kao na primjer avokado, koji zbog izvrsnog udjela omega masnih kisjelina može biti odlična kremasto-masna namirnica u receptima za bebine kašice, kaže nutricionistkinja Matković Melki. "Majonez je u osnovi pravljen od jaja koja su alergeni", upozorava i pedijatar Đovana Armano.

3. Viršle

Procesuirani prehrambeni proizvod koji se pravi od od svinjskog i/ili goveđeg, a sad i od pilećeg mesa, masnog i vezivnog tkiva i dodatnih sastojaka. Količina bjelančevina mesa u proizvodu mora biti minimalno 10%. Zbog niskog udjela bjelančevina ne svrstavamo ga u nutritivno vrijedan proizvod za prehranu djece, kaže nutricionistkinja Matković Melki. Viršle i paštete, osim što sadrže masnoće i svakakve druge mesne supstance koje nikako nisu primjerene za prehranu djece, sadrže i razne konzervanse (nitrate, glutamate i sl.) koji takođe mogu izazvati alergijske reakcije, kaže Đovana Armano.

4. Pašteta

Nutricionistkinja Karmen Matković Melki objašnjava da je pašteta proizvod od različitih vrsta mesa, masnog i vezivnog tkiva, iznutrica i dodatnih sastojaka. Količina bjelančevina mesa u proizvodu mora biti minimalno 8%. Preporuka za adekvatnu zamjenu su mesne kašice i kasnije, domaće paštete koje se pripremaju od komada kuvanog mesa, povrća, začina i biljnih ulja te se kao nutritivno cjelovit obrok nude djeci.

5. Pekarski proizvodi

Uglavnom sadrže bijelo brašno, dakle obilje skroba koji daje isključivo energiju i kvasac koji može stvoriti neprijatnu naduvenost pa je zato bolje preporučiti cjelovito pecivo ili hljeb uz obrok, dok krofne, kroasane i sličine proizvode treba zamijeniti domaćim biskvitom ili zajednički pripremljenom buhtlom, savjetuje nutricionistkinja Mirna Trumbetaš.

6. Slatkiši

Rafinisani beli šećer tijelu ne daje niti jedan važan nutrijent. Saharoza se nalazi u namirnicama kao što su slatkiši, deserti i sokovi, no ovaj šećer često je skriven i u nekim namirnicama kao što su žitarice za doručak, peciva, voćni jogurti i deserti, konzervirano voće i povrće te razne gotove supe i umaci, primera radi kečap, upozorava nutricionistkinja Tene Niseteo dodavši da je prekomjerna konzumacija šećera glavni faktor rizika za stvaranje zubnog karijesa, prekomjerne tjelesne mase i pojave dijareje kod djece.

"Slatkiši između obroka smanjuju apetit, pa dokete nije gladno u vrijeme ručka. Loše djeluju na zubiće, mogu izazvati pretilost i poremećaj metabolizma glukoze", upozorava pedijatar Đovana Armano.