Svako administrativno povećanje zarada koje nije nastalo iz povećanja produktivnosti i novih ekonomskih vrijednosti stvara inflaciju, kazao je ekonomista Mirza Mulešković komentarišući nacrt Fiskalne strategije (FS) Vlade od 2024. do 2027. godine, koji je na javnoj raspravi do 7. avgusta.

Foto: Ilustracija/ Pexels.com

"Ako pričamo o inflaciji, ne treba zaboraviti da za narednu godinu imamo najavu povećanja cijena struje, rasta cijena goriva zbog markiranja goriva, zatim rasta cijena usluga u hotelima, tako da se očekuje dosta jak rast cijena koji će biti prouzrokovan reformama Vlade", kazao je Mulešković.

Fiskalnom strategijom predstavljenje i program "Evropa sad 2", čiji je jedan dio povećanje minimalnih zarada. Za radna mjesta sa srednjom stručnom spremom minimalna zarada će biti 600 eura, a za radno mjesto sa visokom stručnom spremom 800 eura.

"Ovakvo povećanje minimalnih zarada ugroziće poslovanje malih preduzeća, posebno na sjeveru, jer oni neće biti u stanju da isplaćuju ovakve zarade. I ako ne bude propratnih mjera da se podrži privreda sa sjevera i mala preduzeća iz ostalih regija, doći će do gašenja malih preduzeća ili rasta neformalne ekonomije, što može da bude slučaj, na primjer, kod proizvođača vina kojima se uvode akcize",  istakao je Mulešković.

Stabilni prihodi se pokrivaju nestabilnim

Zakon o igrama na sreću, te Zakon o nelegalnoj stečenoj imovini samo su dio prihoda kojima će se nadomjestiti prihodi od doprinosa.

"Siguran prihod se pokriva nestabilnim. Prodaja nelegalne imovine je bila aktuelna i 2022. godine i od tada nismo imali centa u budžetu od takvih aktivnosti. Za taj poduhvat treba duže vrijeme da bi se ubirali prihodi, što ih takođe čini dodatno nesigurnim",  rekao je Mulešković.

Istakao je da se nakon formiranja nove vlade sa 25 ministarstava i 32 člana Vlade već mora mijenjati Fiskalna strategija.

"U Fiskalnu strategiju treba ukalkulisati nove troškove javne administracije. Samo po osnovu nove vlade biće rast koji takođe treba nadomjestiti novim prihodima",  kazao je on.

Prema njegovim riječima, period koji obuhvata Fiskalnu strategiju težak je za predviđanje, kako na nacionalnom tako i na globalnom nivou i teško je predvidjeti kako će se kretati ekonomske aktivnosti i za narednu godinu, a posebno na duži period.

"Iako se očekuje da imamo rast naredne godine, on nije realno planiran iz razloga što ćemo naredne godine da uvezemo veliku količinu struje koja će nam povećati trgovinski deficit. Znamo da prilikom računanja BDP-a, veći trgovinski deficit obaljuje rast BDP-a, pa mislim da ćemo u tom dijelu imati lošije rezultate nego što je to predstavljeno u strategiji", ukazao je Mulešković.

FS-om i programom "Evropa sad 2" predviđeno je ukidanje doprinosa za PIO na teret poslodavca i smanjenje za pet odsto na teret radnika, čime se procjenjuje da država ostaje bez 180 do 200 miliona prihoda od doprinosa.

"Stabilan prihod od doprinosa će biti smanjen i očekivanja su da će "velika rupa" biti popunjena većom potrošnjom i novim porezima i akcizama. Sa ovakvim načinom finansiranja penzija ulazimo u rizik i kompletne javne finansije dovodimo da zavise od toga koliko će građani da troše. Tako se stvara neizvjesnost, jer jedan poremećaj može da dovede do problema. Troškovi rastu iz godine u godinu, a s druge strane, imamo rizične prihode", izjavio je ekonomski analitičar.

Zaključio je da jako dobro strukturno urađena Fiskalna strategija ne daje stabilnu sliku javnih finansija.

"Strategija ne prikazuje pad javne potrošnje, a godine koje dolaze donose obaveze vraćanja velikih dugova, zbog kojih će se država dodatno zadužiti. Biće jako teško sa ovakvim politikama da imamo stabilne finansije bez dodatnih zaduženja, a samim tim biće teško implementirati predloženu reformu",  poručio je Mulešković.