Crna Gora je građanska država i ono što smo mi pokušavali da vam objasnimo ranije, i što pokušavamo da vam objasnimo danas – temelji građanske, multietničke Crne Gore su čvrsti i nesalomljivi. Crna Gora će biti, kao što je bila, građanska država, ne država naroda, nego država njenih građana”, kazao je danas šef poslaničkog kluba DPS, Andrija Nikolić povodom danas objavljenih rezultata popisa koji se odnose na nacionalnu pripadnost stanovništva.

Foto: DPS

Nikolić je podsjetio na očekivanja koja su saopštavali pripadnici bivšeg Demokratskog fronta – da će građani srpskog nacionalnog korpusa biti većina i da će se preko 50 posto građana izjasniti da govori srpskim jezikom. On je kazao da za građansku državu nije važno prebrojavanje koliko koga ima i koga ima više a koga manje, i naglasio da rezultati popisa pokazuju da nije bilo nikakve diskriminacije i stigmatizacije pojedinih naroda, jer su rezultati gotovo isti kao i 2011. godine.

“Sjetio sam se jedne diskusije gospodina Đurovića s kraja 2023. godine u susret organizaciji popisa. Tada je kazao: ”Znam da je srpski nacionalni korpus sada većina i da će se preko 50% građana izjasniti da govori srpskim jezikom što je uslov za izmjenu Ustava”, utvrdio je Dejan Đurović iz DF-a na sjednici parlamenta krajem 2023. godine. Ako je to isti Dejan Đurović, ja ne znam, možda, ima neki neki drugi da ga mi ne poznajemo. Šta želim da kažem!? Mislim da je manje važno za ukupnu crnogorsku javnost posebno u građanskoj državi prebrojavanje koga ima više, koga ima manje, koga je nekad bilo više, koga je nekad bilo manje. Ono što mogu da posvjedočim je da su neistine da je neko trpio, bio stigmatizovan i da se nešto drastično promijenilo, jer podsjetiću građane Crne Gore, i time završavam ovu diskusiju, 2003. godine na popisu stanovništva u Crnoj Gori, u susret referendumu, u Crnoj Gori se 33 odsto građana izjasnilo kao Srbi, 2011. godine ih je bilo 29 odsto, danas ih je 32,9 odsto. Dakle, krećemo se jednom radijusu, koji podrazumijeva izvjesnu modifikaciju i u nacionalnom izjašnjavanju, ali ne tako drastičnu, da bi se utvrdilo da je nekad to izjašnjavanje bilo neslobodno, diskriminatorno ili pod izvjesnim pritiscima”.

U polemici sa poslanikom bivšeg DF, Draganom Bojovićem, šef poslaničkog kluba DPS-a, je naveo konkretne primjere koji demantuju teoriju ovog političkog subjekta da su pripadnici srpskog naroda diskriminisani:

“Gospodine Bojoviću, Vaš i moj doživljaj o tome da li je bilo diskriminacije za vrijeme prethodne vlasti je potpuno različit. O tome svjedoče brojne kolege iz vaših skupštinskih klupa, iz državnih institucija, koji su poslove našli u državnim preduzećima u državnoj upravi, u Kliničko-bolničkom centru, na Univerzitetu Crne Gore i na mnogim drugim punktovima, za koje Vi tvrdite da tamo nije bilo moguće da priviri neko ko je srpske nacionalnosti. Odakle gospodin Dobričanin, koji je došao u Crnu Goru kao izbjeglica sa Kosova, kao direktor Urgentnog centra? Odakle gospođa Vesna Bratić, kao profesorica Univerziteta u Crnoj Gori, u vremenu tog strašnog suda DPS-a vlasti? Odakle brojni ljudi koji sjede u ovim klupama kao zaposleni i na Univerzitetu, i u KBC-u, i u državnom preduzeću? Naravno da su imali neke reference koje su ih preporučile da se zaposle, ali su imali reference očigledno i da budu rukovodioci u određenim institucijama. Da batalimo više tu priču o ugroženosti, jer ni litije koje su se dogodile 2020. godine, ne bi rezultirale onolikim brojem potpisa i u domovima zdravlja, i u bolnicama, i na UCG-u, da je neko tim ljudima branio i vezao okove na ruke. Dakle, završili smo, nadam se, na tu temu”, zaključio je NIkolić.