Neplanska gradnja već dugo predstavlja veliki problem u Glavnom gradu. Vlasti se smjenjuju, ali nijedna još uvijek nije našla način da ga riješi, saopšteno je iz Pokreta Naprijed.

Foto: Arhiva/Kolektiv.me 

Najsvježiji primjer je, ocjenjuju iz tog pokreta, zgrada koja je počela da se gradi na dva metra od prethodno sagrađene, na potezu od Vezirovog mosta ka Vranjskim njivama.

“U mirnom naselju Gorica C, u kojem dominiraju niske kuće, u prethodnim mjesecima nikla je stambena zgrada od preko 4.300 kvadrata. Na Zabjelu imamo nelegalno sagrađenu Lamelu C čije je rušenje počelo, a onda vrlo brzo zaustavljeno. U podnožju Ljubovića, koji treba da dobije status zaštićenog područja, neplanska gradnja i dalje cvjeta. Ni Dajbabe nisu ostale pošteđene, pa je nedavno u ovom naselju investitor počeo da kopa temelje, bez dobijene građevinske dozvole”, navodi se u saopštenju.

 Nažalost, ističu, ovakvih primjera ima još mnogo u Podgorici, a neplansku gradnju niko ne zaustavlja, odnosno građevinska inspekcija ne radi svoj posao kako treba.

“Prvi korak u suočavanju sa ovim problemima treba da bude jačanje građevinske inspekcije koja bi dobila adekvatne mehanizme za suzbijanje neplanske gradnje. Jedna od mjera, svakako, treba da bude i uvođenje moratorijuma na dalju gradnju, posebno u onim djelovima grada u kojima je ona naročito izražena”. kazali su iz Pokreta Naprijed.

Iz tog Pokreta pozivaju vlast da inicira izmjene zakona, i to tako što bi se propisala obaveza investitorima da, prilikom prodaje nekretnine, upoznaju kupce sa tim šta sve može biti izgrađeno, odnosno šta se planira detaljnim urbanističkim planovima sa svih strana zgrade, kako se kupci ne bi dovodili u zabludu, što je bio slučaj u ranijem periodu.

“Neplanska gradnja će još dugo mučiti građane Podgorice ukoliko se ne postigne širi društveni konsenzus da se ona mora zaustaviti, odnosno dok svi zajedno ne shvatimo da moramo zaštititi grad od svih onih koji ga, zbog ličnih interesa, žele naružiti i učiniti nefunkcionalnim. Podgorica mora ponovo biti zeleni grad, u čijim ćemo prirodnim ljepotama uživati i u kojem će naredne generacije nastaviti da žive, rade i doprinose njegovom razvoju i napretku”, zaključuju u saopštenju.