Naši životi često podsjećaju na romane, puni su romantike i misterije, ponekad ima i horora, ali i fantastike. Zato možda ne iznenađuje podatak do koga su došli naučnici, da ljudski mozak prati naše dnevne narative po poglavljima kao u knjizi.

Foto: Ilustracija, Pixabay

Studija koju su sproveli istraživači sa Univerziteta Kolumbija u SAD predstavljaju neku vrstu nadgradnje na ono što već znamo o „poglavljima“ naših života, potvrđujući da su otkrivene strukture u mozgu obilježene primjetnom promjenom moždane aktivnosti dok se krećemo sa mjesta na mjesto ili iz aktivnosti u aktivnost.

Segmentacija jasno pomaže mozgu da shvati trenutni tok života, iako do sada nije bilo jasno kako tačno mozak odlučuje gdje da započne i završi svako poglavlje.

Novo istraživanje otkriva personalizovan proces, zasnovan na tome šta nam je važno i koji su nam prioriteti.

„Željeli smo da osporimo teoriju da su iznenadne promjene u moždanoj aktivnosti kada započnemo novo poglavlje našeg dana uzrokovane samo iznenadnim promjenama u okruženju – da mozak zapravo ne radi ništa zanimljivo kada kreira nova poglavlja, to je samo pasivno reagovanje na promjenu senzornih inputa“, kaže Kristofer Baldasano, vanredni profesor psihologije na Univerzitetu Kolumbija.

„Naše istraživanje je pokazalo da to nije slučaj: mozak, u stvari, aktivno organizuje naša životna iskustva u djelove koji su nam značajni.“

Drugim riječima, prelazak sa autobuske stanice u kafić možda neće nužno pokrenuti novo poglavlje, ako na putu između tih lokacija razgovaramo sa nekim.

Istraživački tim je sastavio 16 kratkih audio narativa koji su predstavljali jednu od četiri lokacije (restoran, aerodrom, prodavnica prehrambenih proizvoda i sala za predavanja) sa jednim od četiri scenarija (raskid, ponuda, poslovni dogovor i prijatan sastanak).

Foto: Ilustracija, Pixabay

Ukupno 415 učesnika je bilo pozvano da sluša ove narative. U nekim slučajevima je praćena njihova moždana aktivnost, dok je u drugima od volontera traženo da pritiskom na dugme naznače kada je novi dio priče počeo.

Najvažnije je da su u nekim slučajevima istraživači zamolili učesnike da se koncentrišu na različite aspekte studije – tako da bi u priči o predlogu za brak u restoranu od njih moglo biti zatraženo da se fokusiraju na ponudu ili narudžbinu hrane.

Prioritet je uticao na neurološko definisanje novih poglavlja, pokazujući da mozak prilagođava svoje tehnike organizovanja na osnovu onoga što mislimo da je najznačajnije u tom trenutku. Naši trenutni prioriteti i ciljevi, kao i prošla iskustva, mogu odigrati ulogu.

Zatim, istraživači žele da vide kako očekivanja o tome šta će se sljedeće dogoditi utiču na našu podjelu poglavlja i koji djelovi našeg iskustva se bilježe u memoriji. Ima još mnogo toga što treba da se istraži.

„Ovi rezultati identifikuju mehanizme pomoću kojih prošla iskustva, destilirana u šematske scenarije događaja, mijenjaju način na koji konstruišemo naše sadašnje percepcije za realistično iskustvo“, pišu istraživači u objavljenom radu, u časopisu Current Biology.