Nivo gojaznosti skočio je 17 puta u djelovima svijeta u posljednje dvije decenije. Od 200 zemalja koje su istorijski pratile stanje nacije kada su kilogrami u pitanju, jedino je u Francuskoj broj odraslih gojaznih osoba opao u periodu između 1990. i 2022. godine.

Foto: Ilustracija/Pixabay.com 

Zato su Bangladeš, Nepal i afrička država Burkina Faso zabilježili  skokove koji premašuju i nevjerovatnih 1.000 odsto u istom vremenskom periodu. Malo je reći da je epidemija gojaznosti sada očigledna u svakom uglu Zemlje.

Prema podacima koje je prikupila Svjetska zdravstvena organizacija, stope gojaznosti su se udvostručile širom svijeta, uključujući Britaniju i SAD. Više od milijardu ljudi širom svijeta sada se smatra debelim, sa BMI iznad 30.

Za ovo vrijeme je prema najnovijim podacima SZO država Američka Samoa najdeblja nacija. Ispostavilo se da je tri četvrtine odraslih tehnički gojazno na polinezijskom ostrvu, teritoriji SAD. Stope gojaznosti od  70 odsto takođe prelaze i na ostrvima južnog Pacifika Tongi i Nauri, koja su bila na vrhu tabele još 1990. godine.

Kada se uporede svi podaci, SZO pokazuju da su Francuskinje i Španjolke danas manje gojazne nego 1990. godine.

U to vrijeme odrasla populacija Ujedinjenog Kraljevstva bila je 73. na svjetskoj listi gojaznosti, u sendviču između Bermuda i Čilea sa prosjekom od 12,4 odsto. A do 2022. Britanija je pala za jedno mjesto na 74. mjesto na listi Godine 1990., SAD su bile 21. na međunarodnoj listi gojaznosti između Saudijske Arabije i Ukrajine, sa 18,5 odsto odraslih koji su prijavili BMI nivo od najmanje 30. Do 2022. godine, 42,9 odsto odraslih Amerikanaca bilo je gojazno, zbog čega sad zauzimaju 18. mjesto, što je povećanje takođe iznad 130 odsto kao i u Velikoj Britaniji.

Što se tiče najmršavjih, još 1990. godine, Vijetnam, Istočni Timor, Etiopija i Bangladeš su imali najniži nivo gojaznosti. Manje od 0,3 odsto ljudi koji su tamo živjeli smatrali su se debelim u to vrijeme – što je ekvivalent jedne na 333 osobe. I 2020. godina na samom dnu tabele su Vijetnam (2,1 odsto), Istočni Timor (2,3 odsto) i Etiopija (2,4 odsto).

"Ovi podaci su nevjerovatno zabrinjavajući. Ono što je najviše zabrinjavajuće je koliko brzo su nivoi porasli, posebno u djelovima svijeta gdje takođe ima mnogo siromaštva. U tim zemljama postoji velika nesigurnost kada je u pitanju hrana, a sada i gojaznost. To samo pokazuje da se gojaznost ne shvata ozbiljno",  ističe profesor Aleksandar Miras, stručnjak za liječenje gojaznosti na Imperijal koledžu u Londonu, na šta se nadovezuje Tam Fraj, predsednik Nacionalnog britanskog foruma za gojaznost:

"Brojke su katastrofalne. U Africi sada ima više gojaznih nego neuhranjenih, što je mnoge iznenadilo. Ovo rizikuje da se globalno zdravlje pogorša. Gojaznost je stanje koje se u velikoj mjeri može sprečiti. Ali to nije samo stanje samo po sebi, ono izaziva mnoge druge probleme koji su još važniji, poput dijabetesa tipa dva, srčanih oboljenja, bubrega. Dakle, cijena zdravlja će rasti". 

Profesor Naved Satar, stručnjak za kardiometaboličku medicinu na Univerzitetu u Glazgovu, ističe da brza hrana dostiže sve više djelova svijeta i, sa industrijalizacijom, nivoi aktivnosti opadaju paralelno.

Izvor: ona.telegraf.rs