Južni glatki kitovi imaju životni vijek koji dostiže i preko 100 godina, a 10 odsto njihove populacije može da živi i više od 130 godina, pokazalo je novo istraživanje objavljeno u časopisu "Science Advances".

Foto: Ilustracija/Pixabay.com 

Neki od ovih kitova mogu da žive do 150 godina, što je skoro dvostruko više od onoga što su naučnici mislili, a to je da te životinje mogu doživeti između 70 i 80 godina.

Takođe se smatralo i da severnoatlantski glatki kitovi imaju maksimalan životni vek od oko 70 godina. „Otkrili smo, međutim, da je trenutni prosječan životni vijek ove kritično ugrožene vrste samo 22 godine, a oni rijetko žive preko 50", navode istraživači u svojoj studiji.

„Ove dvije vrste su veoma blisko povezane – prije samo 25 godina smatrale su se za jednu vrstu – tako da bismo očekivali da će imati sličan dug životni vijek. Oštru razliku u dugovječnosti sjevernoatlantskih desnih kitova pripisujemo smrtnosti izazvanoj ljudskim faktorom, uglavnom zbog zaplitanja u ribolovnu opremu, odnosno mreže, i udara u brodove", smatraju naučnici.

Nove procjene starosti, istraživači su napravili koristeći fotografije jedinki ženki kitova tokom nekoliko decenija. Pojedini kitovi se mogu prepoznati iz godine u godinu na fotografijama.

„Koristeći fotografije, razvili smo ono što naučnici nazivaju krive preživljavanja procjenjujući vjerovatnoću da će kitovi nestati sa fotografskog zapisa kako budu starili. Iz dobijenih krivulja preživljavanja mogli smo da procijenimo maksimalni potencijalni životni vijek".

Prije dvadeset pet godina, naučnici koji su radili sa lovcima na kitove na Arktiku pokazali su da grenlandski kitovi mogu da žive do, pa čak i preko 200 godina. Njihovi dokazi uključivali su pronalaženje kamenih vrhova harpuna koji su korišćeni prije sredine 19. vijeka, koji su bili zabijeni u tkiva kitova koje su nedavno ubili tradicionalni kitolovci.

Takođe, analiza proteina iz očiju ulovljenih kitova pružila je dodatne dokaze o njihovom dugom životnom vijeku.

Zašto je važno da znamo koliko dugo kitovi mogu da žive

Razumijevanje toga koliko dugo žive divlje životinje ima velike implikacije na to kako ih najbolje zaštititi. Životinje koje imaju veoma dug životni vijek obično se razmnožavaju izuzetno sporo. Nekada prođu godine bez potomstva.

Životna istorija usamljenih vrsta  kitova – posebno u doba kada ženke počinju da se razmnožavaju i interval između dva donošenja na svijet mladih kitova, – je pod jakim uticajem – upravo njihovog potencijalnog životnog vijeka.

Strategije očuvanja i upravljanja koje se planiraju u skladu sa tim imaće veće šanse za uspjeh. To je posebno važno s obzirom na očekivane uticaje klimatskih poremećaja, upozoravaju istraživači.

Postoji mnogo drugih velikih vrsta kitova, uključujući plave, grbave, sive... koji još odolijevaju lovu.

Naučnici trenutno pretpostavljaju da oni žive oko 80 ili 90 godina, ali sada i to dovode u pitanje, jer je moguće da je i njihov očekivani životni vijek dosta duži.

Masovan „industrijski kitolov", koji je okončan tek šezdesetih godina prošlog vijeka uklonio je stare kitove iz svjetske populacije kitova.

Iako se mnoge populacije kitova oporavljaju u smislu brojnosti, nije bilo dovoljno vremena da kitovi rođeni nakon završetka industrijskog kitolovca postanu dovoljno stari. Sve to onemogućava kompletnije analize.

Zanimljivo je da druga istraživanja otkrivaju da je gubitak starijih jedinki iz populacija fenomen koji se javlja kod većine, fizički velikih, životinjskih vrsta. Istraživači tvrde da to predstavlja pravi gubitak kulture i mudrosti kod životinja, što degradira njihov potencijal za preživljavanje u izmenjenim uslovima.

„Želimo da bolje razumijemo kako je kitolov uticao na broj starijih jedinki u trenutnim populacijama kitova i da predvidimo kada će se broj starih jedinki oporaviti na nivoe prije velikog lova. Naši preliminarni rezultati sugerišu da bi moglo proći još 100 godina prije nego što se populacije kitova zaista oporave, čak i za vrste čije populacije sada broje onoliko koliko ih je bilo prije lova na kitove. Istraživanje pokazuje da čak i kada se populacija povećavala, preduzete mjere upravljanja i zaštite ipak nisu bile dovoljne da spriječe da ovi kitovi uginu premladi", rekao je profesor ekologije Greg Brid, sa Univerziteta na Aljasci Ferbenks, koji je istraživanje o starosti kitova radio sa kolegom Piterom Korkeronom iz Centra za planetarno zdravlje i sigurnost hrane, Univerziteta Grifit.