Klimatska kriza dovela je do toga da imamo dodatnih šest nedjelja u 2024. godini sa visokom temperaturama koje su opasne za prosječnu osobu, čime je pojačan fatalni uticaj toplotnih talasa širom svijeta, upozoravaju klimatolozi.

Foto: Ilustracija, Pixabay

Efekti globalnog zagrijavanja, koje je izazvano ljudskim aktivnostima, bili su daleko gori za neke oblasti i tamošnje stanovnike, pokazala je analiza organizacija "World Weather Attribution" (WWA) i "Climate Central".

Najteže su pogođeni oni u karipskim i pacifičkim ostrvskim državama. U tim djelovima svijeta bilježi se oko 150 dana sa opasnim vrućinama više nego što bi ih bilo bez globalnog zagrijavanja, što je skoro pola godine.

Skoro polovina svjetskih zemalja pretrpjela je najmanje dva mjeseca visokorizičnih temperatura. Čak i krajevi koji su bili najmanje pogođeni, kao što su Velika Britanija, SAD i Australija, zagađenje ugljenikom od sagorevanja fosilnih goriva dovelo je do dodatne tri nedjelje povišenih temperatura.

Intenzivniji toplotni talasi su najsmrtonosnija posljedica klimatske krize.

Prestanak sagorijevanja uglja, nafte i gasa ključno je za zaustavljanje pogoršanja efekata, upozoravaju naučnici. Predviđa se da će 2024. biti najtoplija godina u istoriji sa rekordno visokim emisijama ugljenika.

Istraživači pozivaju nadležne da smrtne slučajeve usled toplotnih talasa prijavljuju u realnom vremenu. Podaci kojima raspolažemo, zbog nedostatka praćenja, nisu precizni već pokazuju daleko manju učestalost nego što je to zaista. Moguće je da su, tokom poslednjih decenija, milioni ljudi umrli od posledica globalnog zagrijavanja izazvanog ljudskim aktivnostima.

„Uticaji zagrijevanja fosilnih goriva nikada nisu bili jasniji ili razorniji nego 2024. godine i izazvali su nemilosrdnu patnju. Poplave u Španiji, uragani u SAD, suša u Amazoniji i poplave širom Afrike su samo neki primjeri. Znamo tačno šta treba da uradimo da sprečimo da se stvari pogoršaju: da prestanemo da sagorijevamo fosilna goriva“, poručila je dr Friderike Oto, profesorka Imperijal koledža u Londonu i jedan od osnivača organizacije WWA.

Sve češće temperature koje mogu da ugroze zdravlje ljudi

Džozef Žiger, tehničar za istraživanje u organizaciji "Climate Central", kaže da su skoro svuda na Zemlji, dnevne temperature koje su tako visoke da ugroze ljudsko zdravlje, postale sve češće zbog klimatskih promjena.

Britanski list Gardijan je u novembru otkrio da su klimatske promjene izazvale desetine toplotnih talasa koji ranije nisu bili mogući, kao i da je stotine drugih ekstremnih vremenskih događaja postalo još ozbiljnije ili vjerovatnije.

Nova analiza identifikovala je lokalne „dane rizične vrućine“ izračunavanjem granične temperature za najtoplijih 10 odsto dana u periodu od 1991. do 2020. godine. Takvi dani su dovedeni u vezu sa povećanim zdravstvenim rizicima. Istraživači su zatim uporedili broj dana tokom 2024. godine koji prelaze ovaj prag sa onima u scenariju bez globalnog zagrijavanja kako bi izračunali koliko je dodatnih toplih dana prouzrokovano klimatskom krizom. Otkrili su da je prosječna osoba bila izložena opasnim vrućinama 41 dan više, ističući kako su klimatske promjene izlagale milione ljudi rizično visokim temperaturama tokom dužih perioda.

Foto: Ilustracija, Pixabay

Indonezija, u kojoj živi 280 miliona ljudi, iskusila je dodatna 122 dana opasnih vrućina, kao i Singapur i mnoge države Centralne Amerike. Na Bliskom istoku, ljudi u Saudijskoj Arabiji su izdržali 70 dodatnih vrelih dana, u godini kada je najmanje 1.300 vjernika na hadžiluku umrlo tokom ekstremnih vrućina. Brazil i Bangladeš izdržali su oko 50 ekstremno toplih dana više, dok su Španija, Norveška i balkanske zemlje imale dodatnih mjesec dana visokih temperatura.

Pet milijardi ljudi, skoro dvije trećine svjetske populacije, 21. jula ove godine, jednog od najtoplijih dana u godini, iskusilo je povišene temperature. Tokom ove godine, uragani su takođe bili „pogurani“ klimatskom krizom.

„Naše analize su pokazale da je svaki atlantski uragan ove godine bio pojačan klimatskim promjenama, i da uragani Beril i Milton, koji su kategorisani kao oluje pete kategorije, ne bi dostigli taj nivo da nije klimatskih promjena“, navodi Kristina Dal, potpredsjednica zadužena za sektor nauke u organizaciji "Climate Central".

Još jedna razorna godina sa ekstremnim vremenom

Nedavna analiza koju je sprovela organizacija WWA pokazala je da je neverovatan niz od šest tajfuna na Filipinima za 30 dana, koji je pogodio pordučje sa 13 miliona ljudi, postao vjerovatniji događaj, a tajfuni su i jači zbog globalnog zagrijavanja.

Džuli Arigi, programska direktorka Klimatskog centra Crvenog krsta i Crvenog polumeseca ističe da je još jedna razorna godina ekstremnog vremena pokazala da nismo dobro pripremljeni za život ni na temperaturama koje sada bilježimo.

„U 2025. godini ključno je da svaka zemlja ubrza napore da se prilagodi klimatskim promjenama i da bogate nacije obezbede sredstva da pomognu zemljama u razvoju“, poručuje Arigijeva.

Mjere bi trebalo da uključuju bolje sisteme ranog upozoravanja, koji mogu da sačuvaju živote, i prijavljivanje smrtnih slučajeva usljed toplote, kažu istraživači.

„U većini zemalja uopšte nema izvještaja o toplotnim talasima, što znači da su brojevi koje imamo uvijek manji nego što je realno stanje. Ako ne možemo argumentovano da saopštimo da zaista mnogo ljudi umire, mnogo je teže podići svijest o tome da su toplotni talasi najsmrtonosniji ekstremni događaji, i to su ekstremni događaji u kojima klimatske promjene imaju ključnu ulogu“, zaključila je dr Federika Oto.