Vrijeme ispred ekrana zamjenjuje praktične aktivnosti. Umjesto da slažu kockice ili boje, djeca sve pasivnije gledaju video snimke ili dodiruju ekrane.

Foto: Ilustracija/Pexels

Prema nedavnom izvještaju National Geographica, stručnjaci su sve više zabrinuti zbog slabljenja fine motorike  kod djece – deca sve češće imaju problema da drže olovku, vezuju pertle i koriste makaze.

Pozivajući se na istraživanje Education Week-a, kaže se da se problem pogoršao posljednjih godina zbog povećane upotrebe ekrana, smanjenog vremena na otvorenom i poremećaja rutina izazvanih pandemijom

Prema istraživanju vaspitača i vaspitača, čak 77 odsto ispitanika izjavilo je da su vještine poput držanja olovke, korišćenja makaza i pisanja postale izazovnije za djecu, dok 69 odsto vjeruje da je vezivanje pertli danas teže nego pre pet godina.

Iskušenje ekrana je stvarno. Manje se čita, manje se igra napolju, a rezultat je pad fine motorike. Djeca su sate provodila u pisanju, crtanju, vezivanju pertli, penjanju na drveće i pravljenju stvari svojim rukama. A sada? Sve je bilo u prevlačenju prsta preko ekrana. Sve se tako brzo promijenilo da se retko pitamo: kakve su posljedice po djecu?

Foto: Ilustracija/Pexels

Zašto opadaju fine motoričke sposobnosti?

Stručnjaci navode nekoliko glavnih uzroka:

Vrijeme ispred ekrana zamenjuje praktične aktivnosti. Umjesto da slažu kockice ili boje, jdeca sve pasivnije gledaju video snimke ili dodiruju ekrane.

Čitanje iz zadovoljstva je u opadanju. Prema Pew Research-u, broj dkece od devet do 13 godina koji čitaju iz zadovoljstva stalno opada posjlednjih deset godina. Iako se istraživanje odnosi na stariju djecu, stručnjaci upozoravaju da manje ‘rukovanje’ knjigama, okretanje stranica, držanje bojica i vježbanje pisanja u ranom uzrastu mogu doprinijeti kašnjenju u razvoju fine motorike.

Vrijeme boravka na otvorenom je drastično smanjeno. Nekada su se djeca penjala po drveću, sakupljala žireve i kopala zemlju – aktivnosti koje prirodno grade snagu i koordinaciju ruku. Danas je ta spontana igra često zamjenjena ekranima ili strukturiranim aktivnostima koje ne uključuju toliko ručnog rada.

Promjene u dnevnim rutinama takođe igraju ulogu. Sve više odjeće ima elastične pojaseve umjesto dugmadi i rajsferšlusa, a prethodno upakovani obroci smanjuju potrebu za guljenjem, sipanjem ili otvaranjem, što znači manje mogućnosti za razvoj spretnosti, prenosi miss7mama.24sata.hr.

Iako je predugo vrijeme pred ekranima jedan od uzroka, stručnjaci ističu da je pad fine motorike zabilježen i pre pandemije. Ali pandemija je dodatno pogoršala situaciju ograničavajući iskustva iz ranog djetinjstva, kao što su praktično učenje, igranje sa vršnjacima i redovna instrukcija u učionici.

Foto: Ilustracija/Pexels

Kako pomoći djeci da razviju fine motoričke sposobnosti?

Dobre vijesti? Trend se može preokrenuti, ali zahtjeva svjesne odluke.

Isprobajte izazov ‘1000 sati napolju’. Cilj je jednostavan: provesti 1.000 sati na otvorenom tokom godine. To je prirodan način za razvoj motoričkih vještina kroz penjanje, igru i istraživanje.

Učinite učenje finih motoričkih vještina zabavnim. Umesto da forsirate vježbe pisanja, neka se dijete igra plastelinom, koristi makaze i slaže slagalice.

Podesite vrijeme bez ekrana (i za roditelje). Ako želimo da naša djeca više čitaju, igraju se i razvijaju vještine, moramo da im budemo uzor. Pokušajte da uvedete noć bez tehnologije ili pravilo „bez ekrana poslije škole“.

Podstiče kreativnost kroz umjetnost i zanat. Postavite sto sa materijalima i pustite djecu da slobodno stvaraju – nema pravila, samo mašta na djelu.

Uključite ih u male zadatke. Neka pomognu u pakovanju poklona, pisanju čestitki ili izradi rukotvorina. Ove aktivnosti su zabavne i korisne za razvoj finih motoričkih sposobnosti.