U Atlantskom okeanu postoji jedinstveno more koje nema nijednu obalu – Sargaško more.

Foto: Youtube screenshot/ KWIK FACTS

Za razliku od drugih mora, ono nije omeđeno kopnom, već ga definišu okeanske struje, što znači da ne postoji plaža Sargaškog mora. Površina Sargaškog mora prekrivena je gustim slojevima smeđe-žute morske trave zvane sargasum, koja ispušta neprijatan miris, prenosi nova.rs.

Posebna organizacija posvećena zaštiti Sargaškog mora naziva ga „utočištem biodiverziteta“, jer ono igra ključnu ulogu u ekosistemu Atlantskog okeana. Ovdje se mreste ugrožene vrste jegulja, kroz more migriraju kitovi (naročito ulješure i grbavi kitovi), tuna i druge ribe.

Osim toga, Sargaško more podržava životni ciklus mnogih ugroženih vrsta, uključujući morskog psa porbeagle i nekoliko vrsta morskih kornjača. Zbog toga ga poznata okeanografkinja dr Silvija Erl opisuje kao „zlatnu plutajuću prašumu“.

Foto: Youtube screenshot/ KWIK FACTS

Sargaško more nije fascinantno samo naučnicima, već i pripovjedačima i moreplovcima. Prvi ga je zabilježio Kristofor Kolumbo u svom brodskom dnevniku 1492. godine. Njegovi mornari su se plašili da bi ih guste prostirke morske trave mogle zarobiti i povući na dno okeana, dok su mirna, područja bez vetrova u ovom moru izazivala strah da se nikada neće moći vratiti u Španiju.

Vremenom je Sargaško more postalo dio brojnih legendi i narodnih priča, a njegovu zloglasnost dodatno je pojačala povezanost sa Bermudskim trouglom – misterioznom zonom između Bermuda, Floride i Portorika, poznatom po neobjašnjivim nestancima brodova i aviona.

Savršeno jezero usred okeana – ili ipak ne?

Postojanje Sargaškog mora rezultat je četiri okeanske struje: Sjevernoatlantske struje na sjeveru, Kanarske struje na istoku, Sjevernoatlantske ekvatorske struje na jugu i Antilske struje na zapadu. Ove kružne struje, poznate kao okeanski vrtlozi, praktično zarobljavaju vodenu masu unutar njih.

Poznati pisac Žil Vern opisao ga je u romanu 20.000 milja pod morem kao „savršeno jezero usred Atlantskog okeana“.

Nažalost, danas je to „jezero“ daleko od savršenog.

Foto: Youtube screenshot/ KWIK FACTS

More je ozbiljno ugroženo ljudskim aktivnostima – od pomorskog saobraćaja, koji uzrokuje buku i zagađenje, do prekomjernog izlova ribe i gomilanja plastičnog otpada. Zbog kružnih struja, plastika se vrtložno sakuplja u moru, formirajući ogromnu plutajuću deponiju, koja se prostire na stotine kilometara i sadrži oko 200.000 komada otpada po kvadratnom kilometru.