Posle dugog, vrelog dana, umorni smo i mrzovoljni, jer toplota iz nas izvlači energiju. Ako smo izloženi dužim vrućinama, istraživanja pokazuju da brže starimo. Kumulativni toplotni stres mijenja našu epigenetiku.

Foto: Ilustracija, Pixabay

Nova istraživanja rađena u SAD pokazuju koliko ekstremna toplota utiče na ljude. Dobijeni rezultati su zabrinjavajući i objašnjavaju da što su više ljudi bili izloženi toplotnim talasima, to su brže starili. Duži periodi ekstremnih vrućina ubrzavali su starenje kod starijih ljudi za više od dvije godine.

Pošto se klima menja i sve je više veoma dugih vremenskih toplotnih intervala, ljudi će biti sve više izloženi sve većoj toploti, na koju će naše tijelo reagovati bržim starenjem.

Kako starimo od posljedica toplote

Starenje je prirodni proces, ali način strenja je individualan, i različit je od čovjeka do čovjeka. Tokom života prolazimo kroz različite situacije, doživljavamo stres… ako dovoljno ne spavamo duže vrijeme, brže ćemo stariti.

Toplota je mač sa dvije oštrice. Nekada nam prija, ali često može da dovede do bolesti ili čak i smrti. Zbog toga ona ubrzava naše biološko starenje.

Kako to izgleda na genetskom nivou

Tokom života naši geni se ne mijenjaju (osim slučajnih mutacija), ali se mijenja način na koji se oni prepoznaju.

Ćelijske promjene u DNK mogu dovesti do toga da se proteini proizvode više ili manje, što zauzvrat može da utiče na fiziološke funkcije i naš zdravstveni status. Ovo može biti i loše i dobro.

Toplotni stres može to da promijeni, što bi zauzvrat moglo uticati na brzinu starenja.

Teški toplotni stres naše ćelije pamte i s vremenom mogu da mijenjaju svoje DNK obrasce.

Mnoga istraživanja o tome kako toplota utiče na epigenetiku odnose se na životinje i biljke.

Foto: Ilustracija, Pixabay

Šta je studija otkrila

U studiji istraživača sa Univerziteta Južne Kalifornije učestvovalo je skoro 3.700 ljudi, prosječne starosti od 68 godina.

Toplota utiče više na starije nego na mlađe ljude. Naša sposobnost da kontrolišemo tjelesnu temperaturu opada kako starimo i manje smo otporni na spoljašnji stres i šokove. Takođe znamo da periodi ekstremnih vrućina izazivaju talas bolesti a ponekad i smrt, naročito kod starijih ljudi.

Studija je imala za cilj da bolje razume šta se dešava sa ljudskim tijelima na biološkom nivou kada su ona izložena intenzivnoj toploti u kratkom, srednjem i dugom roku.

Da bi to uradili, istraživači su uzeli uzorke krvi i izmjerili epigenetske parametre na hiljadama mjesta širom genoma, koji su korišćeni za izračunavanje tri sata koja mere biološku starost.

Zatim su pogledali nivoe toplote kojima bi svaki učesnik bio izložen u svojim geografskim oblastima tokom prethodnih šest godina, od 2010. do 2016. godine.

Dugotrajno izlaganje intenzivnoj toploti povećalo je biološku starost za 2,48 godina tokom šestogodišnjeg perioda studije prema Pc Pheno Age parametru i 1,09 godina prema Dunedin Pase. 

Tokom perioda istraživanja, efekat je bio do 2,48 godina brži od normalnog starenja, pri čemu je jedna kalendarska godina jednaka jednoj biološkoj godini starenja. To jest, umjesto da njihova tijela ostare za šest godina u periodu od šest godina, toplota je mogla da učini da njihova tijela ostare do 8,48 godina.

Važno je da se biološki satovi prilično razlikuju, a još ne znamo zašto.

Način na koji su ovi istraživači sproveli svoju studiju daje nam povjerenje u njihove nalaze – uzorak studije je bio veliki i reprezentativan, a korišćenje indeksa toplote umjesto temperature vazduha je poboljšanje u odnosu na prethodne studije.

Međutim, nalazi ne objašnjavaju da li su učesnici imali klima-uređaj u svojim domovima ili su provodili mnogo vremena napolju.

Kako se suočavamo sa toplijom budućnošću, naša epigenetika će se promijeniti. Ostaje još mnogo posla da se vidi kako se možemo prilagoditi ovim promjenama – ili ako uopšte možemo, u nekim djelovima svijeta.