Sezonski alergeni, prvenstveno misleći na one koje udišemo (pelud), počinju s prvim danima proljeća te nastavljaju svoj uticaj tokom ljeta i jeseni.

Foto: Ilustracija/ Pixabay

S proljećem počinje i sezona najčešćih alergena, koji izazivaju alergije. Osobama koje imaju dokazanu preosjetljivost na neki od alergena korisno je poznavati preventivne mjere koje mogu smanjiti izloženost alergenu i umanjiti količinu simptoma. Oni koji u ovo vrijeme imaju simptome peludne groznice, poput svrbeža i suzenja očiju, curenja i svrbeža nosa, kijanja, kašljanja i sličnog, trebaju posumnjati na moguću alergijsku podlogu i zatražiti savjet svog ljekara.

Alergije

Alergije i alergijske bolesti danas možemo nazvati bolestima modernog doba.

Alergijom nazivamo neprimjereni odgovor imunološkog sistema na tvar iz okoline koju nazivamo alergen. Alergije i alergijske bolesti danas možemo nazvati bolestima modernog doba jer njihova učestalost unazad više od 50 godina značajno raste na globalnom nivou, naročito u razvijenim zemljama gdje danas pogađaju jednog od četiri stanovnika. Upravo zbog ove sveprisutnosti, kao i zdravstvene i ekonomske važnosti, potrebno je na vrijeme prepoznati alergijske simptome i pravilno pristupati zbrinjavanju ovih stanja.

Sezonski alergeni, prvenstveno misleći na one koje udišemo (pelud), počinju s prvim danima proljeća te nastavljaju svoj uticaj tokom ljeta i jeseni, zbog čega je bitno poznavati njihovu raspodjelu tokom sezone, kako bismo spriječili njihov neželjeni utjecaj.

Načini prevencije alergija

Izbjegavanje alergena vrlo je važno no ponekad teško izvedivo i nepraktično. Ako nije moguće izbjeći kontakt, onda ga je potrebno smanjiti na najmanju moguću mjeru. Ako govorimo o peludi kao najčešćem sezonskom alergenu koji se javlja u proljeće, ljeto i jesen u doba cvjetanja stabala, trava i korova, onda danas imamo na raspolaganju nekoliko pomagala pomoću kojih možemo pratiti nivo peludi u vazduhu te planirati dnevne aktivnosti i postići aktivnu kontrolu vlastitog zdravlja.

Jedna od mogućnosti je posjedovanje peludnog kalendara, koji donosi podatke o tome koja stabla/trave/korovi cvjetaju u koje doba godine te kojim intenzitetom. Sljedeća opcija u prevenciji alergija je praćenje peludne prognoze putem internetskih ili mobilnih aplikacija, koja donosi informaciju o koncentraciji peludi pojedinih alergenih biljaka za gradove.

Važan je podatak da je koncentracija peludi u vazduhu uopšteno veća ujutro i za vrijeme vjetrovitog i sunčanog vrijemena, i obrnuto, manja tokom kišovitog i hladnog vremena. Stoga se preporučuje prije izlaska iz zatvorenog prostora provjeriti koncentraciju peludi u vazduhu preko nekog od navedenih načina te, u slučaju da je koncentracija peludi visoka, ostati u zatvorenom, ako je moguće. Potrebno je držati vrata i prozore zatvorenima.

Šta učiniti na otvorenom prostoru?

Preporučuje se svakodnevno tuširanje i pranje kose prije spavanja, uz pranje posteljine barem jednom sedmično.

Ako je izlazak na otvoreno neophodan, onda je potrebno nositi zaštitne sunčane naočale i šešir/kapu za glavu, ograničiti boravak ili izbjegavati područja u kojima se očekuje visok nivo peludi kao što su travnjaci, parkovi, poljoprivredna polja i slično. 

Tokom sezone polenacije savjetuje se držati vrata i prozore zatvorenima, a ako se koriste klimatizacioni uređaji u zatvorenom prostoru/automobilu, voditi računa o tome da je uređaj redovno i pravilno servisiran te da ima posebno prilagođen visokoefikasni filter.

Od pomoći pri identifikaciji alergena može biti i vođenje dnevnika aktivnosti/prehrane u vrijeme pojave simptoma. Ako je već ranije propisana terapija nekim od lijekova protiv alergije (antihistaminicima, antileukotrienima, intranazalnim kortikosteroidima ili slično), potrebno je na vrijeme započeti liječenje (minimalno 2-3 sedmice prije početka sezone polenacije određenog alergena). Savjetujte se nositi narukvicu/ogrlicu s oznakom alergena u slučaju da je osoba ranije imala barem jednu tešku, po život opasnu alergijsku reakciju (anafilaksija) te imati pisani plan hitnog zbrinjavanja u slučaju pojave anafilaksije, što uključuje i posjedovanje autoinjektora s adrenalinom (uz liječnički recept).

Prevencija uboda insekata

Alergijske reakcije na ubod insekata nisu tako česte, međutim, njihova opasnost leži u činjenici da je učestalost ozbiljnih, anafilaktičkih reakcija kod osoba preosjetljivih na ubod insekta češća.

S dolaskom proljeća sve više vremena provodimo u prirodi i na otvorenom, što povećava mogućnost doticaja s insektima čiji otrov može biti potencijalni alergen. Insekti koji najčešće uzrokuju alergije u našim krajevima su pčele, ose, stršljeni, bumbari i mravi. Alergijske reakcije na ubod insekata nisu tako česte, međutim, njihova opasnost leži u činjenici da je učestalost ozbiljnih, anafilaktičkih reakcija kod osoba preosjetljivih na ubod insekta češća. Stoga je važno pri boravku na otvorenom poduzeti određene preventivne mjere, kao što su zaštita izloženih dijelova tijela (izbjegavati široku odjeću i odjeću žarkih boja), nošenje zatvorene obuće, upotreba spreja protiv insekata, izbjegavanje primjene jakih mirisa (parfema i kozmetike), koji bi mogli privući insekte, izbjegavanje voćnjaka ili cvjetnjaka, kao i držanje prozora zatvorenima ili korištenje zaštitne mreže protiv insekata.