Mnogi primijete da im se zimi više jede, a za to se najčešće krivi hladnoća. Istraživanja pokazuju da zimi zaista unosimo nešto više kalorija, ali razlozi su složeniji od same niske temperature.

Foto: Ilustracija/Pixabay.com 

Osjećaj da nam se u hladnijim mjesecima više jede ima uporište u istraživanjima. Pregledna studija i metaanaliza koja je obuhvatila 26 istraživanja zaključila je da je zima, odnosno period nakon žetve, povezana s većim unosom kalorija.

Ipak, slika nije jednoznačna. Japanski istraživači su u preglednom radu objavljenom 2023. u časopisu Frontiers in Nutrition naveli da su nalazi o sezonskim razlikama u unosu kalorija nedosljedni. Metaanaliza studija do 2015. godine pokazala je da je unos kalorija bio najveći u proljeće, zatim zimi, a najmanji ljeti. Kod starijih osoba u Turskoj zimski unos bio je veći za najmanje 557 kalorija kod muškaraca i 343 kod žena u odnosu na druga godišnja doba, dok američko istraživanje na osobama od 40 do 60 godina nije pronašlo značajne sezonske razlike.

Hladnoća troši energiju, ali ne budi uvijek glad

Najčešće objašnjenje je da tijelo troši više energije da bi se zagrijalo, pa traži više hrane. Kod životinja je to dokazano: izlaganje hladnoći povećava unos hrane kod brojnih vrsta, poput prasadi, pacova i ptica, ali kod ljudi to nije potvrđeno.

Studija Univerziteta Cambridge objavljena 2016. u časopisu Endocrine Connections pokazala je da kratko izlaganje blagoj hladnoći povećava potrošnju energije, ali ne mijenja količinu pojedene hrane. Ispitanici nisu bili gladniji ni sitiji nego na ugodnoj temperaturi.

Drugačije je kod jače hladnoće. U studiji objavljenoj u časopisu Physiology & Behavior, 15 ispitanika je pola sata provelo u hladnoj vodi i nakon toga pojelo oko 34 posto više nego nakon kupanja u toploj vodi i 32 posto više nego nakon boravka na sobnoj temperaturi. Zanimljivo je da ispitanici nisu osjećali veću glad, pa autori smatraju da je pojačano jedenje mogla biti fiziološka reakcija na hladnoću, a ne svjesan osjećaj gladi. Studija je pratila samo kratkoročni efekat i nije mjerila šta su ispitanici jeli ostatak dana, pa je moguće da su višak kalorija kasnije nadoknadili.

Praznici, druženja i manje kretanja

Autori japanskog preglednog rada ističu da na zimski unos kalorija ne utiče samo temperatura. Veći broj događaja i češći odlasci u restorane, naročito tokom zimskih praznika, također mogu doprinijeti većem unosu kalorija. Razlike između studija mogu se objasniti i različitom klimom i prehrambenim navikama u pojedinim zemljama.

U praksi to znači da je zimska "glad" često kombinacija više stvari: kraćeg dana, više vremena u zatvorenom, toplih i kaloričnih jela koja nas privlače kad je hladno, te druženja uz hranu. Hladnoća sama po sebi, kad smo toplo obučeni i u grijanom prostoru, vjerovatno ima manju ulogu nego što mislimo.