Biljno ulje je jedna od glavnih namirnica u kuhinji, ali često se dovodi u vezu sa kontroverzama o uticaju na zdravlje.

Foto: Ilustracija/ Pexels

Naime, pod biljnim uljimem generalno se podrazumevaju ulja dobijena iz biljaka, poput ulja iz sjemenki, orašastih plodova i žitarica.

"Najčešći primjeri su sojino ulje, ulje od uljane repice, suncokretovo, maslinovo, susamovo, laneno, palmino i ulje od kikirikija", tvrdi dijetetičarka Medi Paskariljo.

Sam izraz "biljno ulje" najčešće označava mješavinu ulja koja često uključuje kombinaciju ulja soje, kukuruza, suncokreta i kikirikija.

Ova mješavina biljnog ulja uvijek je bez mirisa i ukusa te je prikladna za kuvanje na visokoj temperaturi, što je čini idealnom opcijom za duboko prženje. Prema mišljenju stručnjaka, biljno ulje rijetko je razlog lošeg zdravlja.

"Biljno ulje se često koristi za prženu i prerađenu hranu koja nije dobra za zdravlje. Međutim, ukoliko jedete mnogo ove hrane, vjerovatno je da unosite više šećera i kalorija, a uz to ne dobijate dovoljno vlakana, proteina i mikronutrijenata", kazala je dijetetičarka Paskariljo.

Takođe, način na koji toplota utiče na biljno ulje zavisi od temperature na kojoj ulje počne da se dimi. Ulja sa višim tačkama dimljenja su stabilnija na višim temperaturama, dok ulja sa nižim temperaturama postaju gorka.

Osim toga, kada se ulje previše zagrije ili se koristi više puta, to može da dovede do oksidacije i stvaranja štetnih materija. Zbog svega toga korisno je da birate ulje na osnovu temperature na kojoj termički obrađujete hranu.

"Ulje uljane repice ili kikirikija bi moglo da bude bolji izbor za prženje u poređenju sa maslinovim uljem zbog njihove oksidativne stabilnosti", tvrdi dijetetičarka.

Ukoliko se ulje zagrijava više puta na visokoj temperaturi, mogu se dogoditi značajne promjene u ishrani, ali to obično nije nešto što većina ljudi radi kod kuće.