Sporazum koji je Vlada Crne Gore potpisala sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) ukazuje da u njemu nema ničeg što bi bilo suprotno sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) koje države kandidati potpisuju sa Evropskom unijom (EU). To je za Newsmax Balkans televiziju kazao glavni pregovarač Crne Gore sa EU Predrag Zenović.

Foto: MInistarstvo Evropskih poslova

Crnogorski premijer Milojko Spajić potpisao je krajem marta dva sporazuma u Abu Dabiju, o ekonomskoj i saradnji u oblasti turizma i razvoju nekretnina. Sporazumi su u crnogorskoj javnosti izazvali oštre reakcije i proteste lokalne zajednice u Ulcinju nakon informacije da je investitor iz Dubaija Mohamed Alabar vlasnik kompanije “Eagle Hills”, koja je pravila i Beograd na vodi, zainteresovan da gradi kompleks na Velikoj plaži.

Takođe, opozicija i dio nevladinog sektora ukazuje da je Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina suprotan SSP-u jer predviđa izuzimanje domaćeg zakonodavstva iz oblasti javnih nabavki i državne imovine kao i raspisivanje tendera. Time se, smatraju kritičari, ozbiljno narušavaju principi konkuretnosti.

Zenović smatra da je Sporazum s Emiratima kao i SSP okvirni kada je riječ o tržišnoj konkurenciji.

“Imamo i jaku argumentaciju ministarke javnih radova da se SSP odnosi na pravna lica i privredne subjekte i da samim tim države ne mogu biti njegova tema. Treba da sačekamo i vidimo sve komentare i analize koje dolaze i sa evropske strane. I sam Sporazum s Emiratima ukazuje da ništa u tom dokumentu neće biti suprotno SSP-u”, kazao je Zenović u emisiji “Dijagnoza” Newsmax Balkans televizije.

Upitan zbog čega će Sporazum sa Emiratima prestati da važi kontradiktorno kada Crna Gora postane članica ukoliko u njemu ničeg kontraditktornog, Zenović je naveo da će se to desiti jer će Crna Gora u tom slučaju postati dio novog sistema koji će donijeti nova prava i obaveze.

“Vjerujem da postoje razni izazovi koje vidimo u ovakvim vrstama aranžmana ali takođe vjerujem da je to dio ekonomske nužnosti koju Crna Gora ima pred sobom da bi bila punopravna članica EU”, naveo je.

Dodao je i da su legitimni zahtjevi koji su lideri albanskih partija ali i predsjednik vladajuće Demokratske narodne partije Milan Knežević uputili Briselu da se izjasni o Sporazumu.

Zapadni Balkan važan za EU

 Komentarišući nedavnu posjetu šefice evropske diplomatije Kaje Kalas našem regionu, Zenović je kazao da je Zapadni Balkan važna tema za Uniju.

“Brisel vidi proširenje na Zapadni Balkan kao izuzetno važno pitanje jer je to investiranje u projekat mira i demokratizaciju i evropeizaciju naših društava”, kazao je glavni pregovarač.

Ocjenjuje i da je Brisel odustao od principa konvoja odnosno prijema više država kandidata istovremeno.

“To nije mjera najbržeg i najboljeg u procesu reformi već najsporijeg. Zato mislim da pristup meritokratije, one države koja dođe do te zasluge da zatvori pregovarački proces mora ostati realan upravo da bi države imale jasnu motivaciju”, kazao je Zenović.

Smatra i da se pojedini zahtjevi koje postoje u dijelu članica koje zahtijevaju reformu EU neće odraziti negativno na dinamiku i brzinu integracije Crne Gore.

“Zato smatram da moramo da iskoristimo potencijal koji imamo u tom smislu i činjenicu da smo na nivou reformi najozbiljnija država kandidat i da je vrijeme da kapitalizujemo istorijski cilj – članstvo u Uniji”, kazao je Zenović.

Crnogorska Vlada planira da u 2025. zatvori do devet poglavlja

Crna Gora je otvorila pregovore s Unijom 2012, a za 13 godina pregovora zatvorila je šest od 33 poglavlja. Krajem 2024. zatvorena su tri poglavlja nakon sedam godina pauze.

Vlada namjerava, kako je više puta najavio Spajić, da preostala poglavlja zatvori do kraja 2026, kako bi postala članica do 2028.

Zenović pojašnjava da bi se u ovoj godini moglo zatvoriti do devet poglavlja, ali da taj proces ne završi samo od izvršne vlasti.

“U ovom slučaju govorimo o izmjenama sigurno oko 20 zakona u poglavljima za koja mi smatramo da smo spremni”, kazao je Zenović.

Upitan koja su to poglavlja, Zenović je kazao da se to prije svega odnosi na slobodu kretanja kapitala, na javne nabavke, poljoprivredu, ribarstvo, pravo osnivanja preduzeća, pružanje usluga kao i na privredno pravo.