Krv jednog Amerikanca, koji je namjerno ubrizgavao sebi zmijski otrov u kontrolisanim dozama skoro dvije decenije, dovela je do razvoja nevjerovatno efikasnog protivotrova, za koji naučnici ističu da je bez paralele.

Foto: Ilustracija/Pixabay

Antitijela pronađena u krvi Tim Frida štite od fatalnih doza širokog spektra zmijskih vrsta, za razliku od trenutnih terapija koje moraju da odgovaraju specifičnoj vrsti otrovnice, piše N1.

Zbog toga bi Fridova 18-godišnja misija ubrizgavanja otrova mogla da bude značajan korak u pronalasku univerzalnog protivotrova za sve zmijske ujede, od kojih godišnje na planeti umre 14.000 ljudi, a tri puta više ostane sa trajnim posledicama ili podvrgnuto amputaciji, prenosi RTS.

Sveukupno, Frid je pretrpio više od 200 ugriza i 700 doza otrova koji je sam pripremio od nekih od najsmrtonosnijih zmija na svijetu, poput mambi, krajtova, tajpana i kobri.

Prvobitno je sa čitavim poduhvatom počeo zato što je želio da ojača imunitet i zaštiti se kada rukuje zmijama, snimajući svoje podvige na Jutjubu.

Međutim, nekadašnji mehaničar za kamione kaže da je vrlo brzo „potpuno zeznuo stvar“ kada su ga dva ugriza kobre u kratkom vremenskom razmaku ostavila u komi.

„Nisam želio da umrem. Nisam želeo da izgubim prst. Nisam želio da propustim posao“, ispričao je za BBC.

Dalja motivacija mu je bila da razvije bolje terapije za ljude širom svijeta.

„Postao je neki oblik životnog stila i nastavio sam da pomjeram granicu koliko god je moguće – zbog ljudi koji su hiljadama kilometara daleko od mene i koji svakog dana umiru od ujeda zmija“, ističe Frid.

Univerzalni protivotrov

Terapije protiv zmijskog ujeda trenutno se dobijaju tako što se male doze otrova ubrizgavaju u životinje, poput konja. Njihov imuni sistem se bori tako što proizvodi antitijela, a onda se ona mogu koristiti za liječenje ljudi.

Međutim, protivotrov mora da tačno odgovara otrovu jer toksini u ugrizu mogu da variraju od jedne do druge vrste.

Postoje čak i razlike u okviru iste vrste zmije. Protivotrov za ujed zmija iz Indije manje je efikasan u lečenju ujeda zmija sa Šri Lanke, iako se radi o istoj vrsti zmija.

Tim stručnjaka počeo je da traži takozvana široko neutrališuća antitijela. Umjesto da ciljaju dio toksina koji ga čini jedinstvenim, ciljaju djelove koji su uobičajeni za cijelu klasu otrova.

Tako je dr Džejkob Glenvil, izvršni direktor biotehnološke kompanije „Sentivaks“ došao do Frida.

„Odmah sam pomislio ako je neko na svijetu razvio ova široko neutrališuća antitijela, to će biti on. Pozvao sam ga i rekao: Ovo će možda zvučati čudno, ali volio bih da se dokopam malo tvoje krvi“, kaže Glenvil.

Guje ljute

Istraživanje se fokusiralo na porodicu guja (elapidae), u koje spadaju koralne zmije, mambe, kobre, tajpani i krajtovi.

Guje primarno koriste neurotoksine, koji parališu žrtvu i dovode do smrti kada zaustave mišiće potrebne za disanje.

U studiji je odabrano 19 vrsta guja koje je Svjetska zdravstvena organizacija identifikovala kao neke od najsmrtonosnijih zmija na planeti. Onda su počeli da pretražuju Fridovu krv odbrambene mehanizme.

Njihov radi, objavljen u časopisu Cell, identifikovao je dva široko neutrališuća antitijela koja mogu da ciljaju dvije klase neurotoksina. Onda su dodali i supstancu koja može neutrališe i treću klasu neurotoksina kako bi napravili koktel.

U eksperimentima na miševima, koktel je omogućio da životinje prežive fatalne doze 13 od 19 vrsta otrovnih zmija, a obezbijedio je i djelimičnu zaštitu na preostalih šest.

Glenvil objašnjava da je ovakav spektar zaštite bez paralele, kao i da koktel pokriva i dosta vrsta guja za čije ugrize ne postoji protivotrov.

Šta sa ljuticama

Naučnici trenutno rade na daljem prečišćavanju antitijela i razmatraju dodavanje četvrte komponente u koktel, koja bi dovela do potpune zaštite protiv svih guja.

Druga familija zmija – ljutice (viperidae) – koriste hemotoksine koji za razliku od neurotoksina napadaju krv, odnosno uništavaju crvena krvna zrnca.

Među ljutice spadaju zvečarke, poskoci, šarke…

Ukupno postoji oko deset klasa toksina u zmijskom carstvu, među kojima su i citotoksini koji direktno ubijaju ćelije.

„Mislim da ćemo u narednih 10 do 15 godina imati nešto što je efikasno protiv svake od ovih klasa otrova“, kaže profesor Piter Kvong, jedan od istraživača na Univerzitetu Kolumbija.

A do tada lov na antitijela se nastavlja u uzorcima krvi Tima Frida.