Snimanje treće i finalne sezone serije „Senke nad Balkanom“ ulazi u završnu fazu i biće spremno za emitovanje do kraja godine, a reditelj i glumac Dragan Bjelogrlić je poručio da mu je to najdraži projekat u kojem je ujedno najviše rizikovao.

Foto: PR Centar

Na Filmskom festivalu u Herceg Novom, u okviru programa TV Niša, Bjelogrlić je najavio novu sezonu „Senki nad Balkanom“, uz prikazivanje ekskluzivnih segmenata u Dvorani Park.

Bjeloglić je kazao da se serija trenutno nalazi u završnoj fazi snimanja treće i poslednje sezone.

„Ovo je za mene najdraži projekat, zato što je to projekat u kome sam najviše rizikovao, najviše istraživao i radio stvari za koje nisam znao da li mogu da ih izvedem do kraja. Nisam znao ni da li to uopšte umijem da radim. Sa te strane, „Senke“ su mi lično veoma važne i zanimljive“, rekao je Bjelogrlić.

Kazao je da je, nakon ogromnog uspjeha filma i serije „Montevideo, Bog te video“, želio da napravi nešto potpuno drugačije, navodeći da je inspiraciju pronalazio u svjetskim serijama poput „Peaky Blinders“, „Breaking Bad“...

Smatra da je serija uspjela, jer gradi autentičan, a istovremeno stilizovan svijet.

„Mislim da smo uspjeli da iskreiramo jedan Beograd koji u stvari nikada nije postojao, a koji je samo naš. Taj mikro svijet čine i realni istorijski događaji i ličnosti, ali i fikcija. Ništa istorijski nismo mijenjali, već smo naša tumačenja gradili tamo gdje nema podataka“, istakao je Bjelogrlić.

Najavio je da treća sezona donosi nova okruženja, navodeći da će dio radnje biti smješten i na planinu Rtanj, poznatu po legendama i mistici, a da će se u središtu zapleta naći porodica Minh i tragedija povezana sa njihovim rudnikom, zasnovana na istorijskim činjenicama.

Bjelogrlić je istakao da su za uspjeh serije ključni likovi i glumci.

„Trudio sam se da i najmanje uloge dobiju svoj karakter, da svaka glumačka kreacija ima smisao. Čak i epizodne role smo gradili zajedno sa glumcima, jer serija živi kroz likove. U trećoj sezoni pojavljuje se veliki broj glumaca iz regiona, od zvučnih imena do onih koji su prihvatili i manje, epizodne zadatke“, rekao je Bjelogrlić.

Upoređujući situacije iz serije sa sadašnjim stanjem u društvu, Bjelogrlić je ukazao da se radnja treće sezone odvija krajem tridesetih godina, pred Drugi svjetski rat, navodeći da je paralela sa današnjicom neizbježna.

„Kada pronađete pravu, suštinsku temu, ljudi uvijek kažu „Sve je isto.“ Recimo, 1938. i 1939. je bilo jasno da dolazi rat. Tada su bili izbori koje je pokrao Stojadinović, ultradesničarska ideologija bila je u usponu, a uz to se dešavala i ekološka katastrofa zbog rudnika. Zar to ne podsjeća i na današnje trenutke? Naravno da pričajući o tom vremenu, pričamo i o našem“, naglasio je Bjelogrlić.

Kazao je da očekuje da će serija biti spremna za emitovanje do kraja ove godine, dok će vjerovatno biti prikazana u prvim mjesecima naredne godine.

Stvaranje serije „Senke nad Balkanom“ bilo je, prema riječima scenariste i dramaturga Stevana Koprivice, mnogo više od pisanja scenarija.

„To je bio proces u kojem su se preplitali istorija, mit, autentična svjedočenja i umjetnička imaginacija“, naveo je Koprivica.

Foto: PR Centar

Podsjetio je da je prvi povod potekao iz jedne neobične priče iz beogradskog kluba u kojoj su prilikom žurke iscenirane čuvene slike iz francuskog Luvra, a u kojem se tom prilikom desilo nerazjašnjeno ubistvo koje policija nikada nije riješila.

„Tada su počele priče o sektama i inicijacijama, što je bila neka vrsta uvoda u sve ono što će kasnije biti razvijeno u seriji“, dodao je Koprivica.

Ukazao je da je poseban značaj imao događaj iz 1919. godine kada je admiral Vrangel uplovio u hercegnovsku luku sa blagom Petrogradske založne banke, koje je pripadalo dinastiji Romanovih.

„To blago prenijeto je dalje prema Crnoj Gori i Beogradu, a u seriji je poslužilo kao polazište za zaplet. Postoje istorijske činjenice, ali pisac ima pravo da osmisli kako se nešto dogodilo. Tako „Senke“ balansiraju između fakata i fikcije. Konsultovali smo se i sa Institutom za savremenu istoriju u Beogradu, a posebno je važna tema ruske emigracije, koja je donijela i civilizacijske vrednosti i nasilje i kriminal“, rekao je Koprivica.

Kazao je da serija nije samo istorijska rekonstrukcija, već da ona otvara i dublja sociološka pitanja.

„Mi smo svjedoci jednog anti-fenomena koji postoji mnogo prije Drugog svjetskog rata, pa i prije toga. To je nešto što bih nazvao definicijom zla. Nije to uvezeno spolja, nego dio ljudske prirode, nešto što čeka okolnosti da se aktivira. Serija pokazuje kako se to zlo u određenim ciklusima obnavlja“, naveo je Koprivica.

Za njega je dramaturška osnova jasna, priča mora da privuče pažnju.

„Dosada sama po sebi nije estetska kategorija. Moraš da praviš tenziju, intrigiraš publiku, kupuješ njenu pažnju. Tek kroz to možeš da ispričaš ono što želiš o ljudskosti, dostojanstvu i istorijskim poukama“, kazao je Koprivica.

Naglasio je da mu je posebno drago što su likovi inspektora Tanasijevića i Stanka ostali dosljedni kroz sve sezone serije, iako je scenarij pisao samo za prvu, u čemu vidi svoj poseban doprinos i trag u cjelokupnom ostvarenju.

Glumica Marija Bergam osvrnula se na svoju ulogu Maje Davidović, ističući koliko joj je taj lik značio i koliko je snažno doživjela taj profesionalni izazov.

„Sjećam se da mi je neko rekao da su se dugo dvoumili oko toga koga da uzmu za ulogu. A ja kada sam pročitala scenario, bukvalno mi se steglo u grudima. Ta uloga je bila toliko dobro napisana, i toliko sam je snažno osjetila, da sam imala osjećaj da ću umrijeti ako je ne dobijem“, navela je Bergam.

Smatra da Bjelogrlić daje šansu mladim talentima i da je spreman da rizikuje.

„Ako mu daš svoje povjerenje, on neće odustati od tebe, vjeruje u tebe i izvući će najbolje iz tebe. To je velika stvar. Mislim da su mu mnoge generacije mladih glumaca zahvalne, i ja sam veoma“, rekla je Bergam.

Najavila je da se Maja u trećoj sezoni vraća iz Amerike u Pariz, podsjećajući da je obećala da se više nikad neće vratiti na Balkan.

„Ali događaji koji su se desili bili su suviše strašni. Ona odlučuje da se vrati zbog opšteg dobra, da rizikuje, sa ozbiljnom i jasnom misijom. Nije sigurna da će uspjeti i upravo ta neizvjesnost jeste njena drama u ovoj sezoni“, rekla je Bergam.

Više informacija o programu FFHN tokom kojeg će biti prikazano više od 60 ostvarenja dostupno je na veb sajtovima https://filmfestival.me/  ihttps://www.hercegfest.me/ kao i na kanalima na društvenim mreža.

Pokrovitelji 38. Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro film festivala su Ministarstvo kulture i medija Crne Gore i Opština Herceg Novi, sponzor m:tel, a izvršni producent Javna ustanova kulture „Herceg-fest“.