U okviru nastavka Druge posebne sjednice Drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja Skupštine Crne Gore u 2025. godini, šestog dana zasijedanja poslanici postavljaju pitanja predstavnicima Vlade Crne Gore. Na poslanička pitanja odgovaraju Maida Gorčević, ministarka evropskih poslova, kao i Novica Vuković, ministar finansija.

Foto: Skupština Crne Gore/F.Burzanović

Poslanik PES Miloš Pižurica čestitao je ministarki Gorčević i njenom timu na ostvarenim rezultatima, ističući da nedavni izvještaj Evropske komisije predstvalja veliki razlog za zadovoljstvo. On je rekao da je članstvo Crne Gore u EU civilizacijsko dostignuće.

Pižurica je pitao o troškovima usklađivanja sa EU propisima, ističući da je važno izgraditi procjenu fiskalnog obima cjelokupnog procesa. Naglasio je da tu nije samo pitanje troškova, već i brojnih benefita.

Podsjetio je na EU grant za izgradnju druge dionice auto-puta kao i projekte energetske efikasnosti.

“Svi ovi projekti pokazuju da Crna Gora umije da koristi benefite evropskih integracija”, rekao je Pižurica, navodeći da je važno znati i podatke o troškovima radi odgovornog planiranja.

Gorčević je rekla da je prvi izazov na EU putu pitanje administrativnih kapaciteta, a drugi izazov je pitanje finansijskih kapaciteta. Ona je kazala da je napravljena analiza ulaganja za ispunjenje završnih mjerila, na period od godinu dana. Kako je rekla, analiza se odnosi i na prelazne periode.

“Posebna pažnja posvećena je sektorima gdje su potrebna najveća ulaganja. Rezultati svih analiza pokazuju da ima fiskalni kapacitet i institucionalni okvir da ispuni preuzete obaveze uz odgovorno planiranje i faznu realizaciju investicija”, rekla je Gorčević.

Kako je rekla, ulaganja se odnose na infrastrukturu, jačanje administrativnih kapaciteta ali i ekspertsku podršku. Ona je potvrdila da jedno od najskupljih i nakompleksnijih pogalvalja svakako poglavlje 27, koje se tiče životne sredine i klimatskih promjena.

“Imajući u vidu da ćemo u ovom poglavlju imati određena prelazna radzoblja, radna procjena je da će do 2035. godine planirana ulaganja od tri milijarde eura. Najveća ulaganja se tiču izgradnje i rekonstrukcije postrojanja za prečišavanje otpadnih voda u svim većim gradovima kao i kanalizacione instrastrukture i sistema kontrole vode, oko 900 miliona eura. Zatim, na zaštitu vazduha i klimatske promjene, oko 350 miliona eura, te unapređenje sistema zaštite prirode, oko 200 miliona eura”, rekla je Gorčević.

Ona je istakla da su u pitanju brojni korisni projekti, koji će omogućiti zdraviju životnu sredinu i brojna nova radna mjesta za naše građane.