Stefan Bulatović iz organizacije Biciklo.me za portal Kolektiv. me govori o rastu broja vozila u glavnom gradu, pogrešnoj saobraćajnoj politici i rješenjima koja Podgoricu mogu učiniti održivijom i zdravijom za život.

Foto: arhiva, Kolektiv.me

Prema podacima Monstata, u Podgorici je 2024. godine bilo registrovano čak 83.839 putničkih automobila, dok ih je deset godina ranije bilo 59.978. To znači da je broj automobila u glavnom gradu porastao za skoro 24 hiljade – ili više od jedne četvrtine.

Bulatović objašnjava da ovaj trend nije ograničen samo na Podgoricu, već da je prisutan na nivou cijele Crne Gore i da pokazuje ubrzani rast stepena motorizacije, odnosno broj motornih vozila po glavi stanovnika.

Nije problem što nema parkinga – problem je što ima previše auta

Govoreći o parking prostoru, Bulatović ističe da ne postoje tačni podaci o ukupnom broju parking mjesta u Podgorici, ali upozorava da je prošlogodišnja tvrdnja iz medija o samo 7.000 parking mjesta netačna.

„Ta brojka odnosi se isključivo na parking mjesta kojima upravlja Parking servis, a ne na ukupan broj parking prostora u gradu“, pojašnjava on.

Iako se naizgled čini da izgradnja novih parkirališta rješava problem, Bulatović upozorava na fenomen indukovane potražnje – situaciju u kojoj se povećanjem broja parking mjesta zapravo povećava broj automobila i gužvi.

„Takva politika je pogrešna i neodrživa. Više parkinga znači više automobila, više zagađenja, buke i manje javnog prostora“

U mnogim evropskim gradovima, podsjeća, trend je suprotan: smanjuje se broj parking mjesta i oslobađa prostor za pješačke zone, biciklističke staze i javni prevoz.

Nepropisno parkiranje i brzina – najčešći prekršaji

Foto: PG Biro

Prema istraživanjima Biciklo.me, najčešći saobraćajni problemi u Podgorici su prekomjerna upotreba automobila i nepropisno parkiranje, dok su najčešći prekršaji prekoračenje brzine, prolazak kroz crveno svjetlo i parkiranje na mjestima koja za to nisu predviđena.

Posebno je izražen problem parkiranja na trotoarima, stajalištima, zelenim površinama i biciklističkim stazama.

„To direktno ugrožava bezbjednost pješaka i biciklista, stvara gužve i šalje lošu sliku o gradu i njegovoj kulturi saobraćaja“, ističe Bulatović za naš portal

Očekuje da će se do kraja godine usvojiti izmjene i dopune Zakona o bezbjednosti saobraćaja, kojima će se povećati kazne i preciznije definisati nadležnosti za sankcionisanje prekršaja.

Podgorici treba promjena pristupa: prednost pješacima, biciklistima i javnom prevozu

Foto: Ilustracija/Pixabay.com

Bulatović naglašava da većina problema u saobraćaju proističe iz činjenice da je politika planiranja grada podređena automobilima, dok se pješaci, biciklisti i korisnici javnog prevoza zapostavljaju.

„Da bi se situacija promijenila, Glavni grad mora da se okrene održivom pristupu, gdje će prioritet imati pješačenje, biciklo i javni prevoz“, kaže on.

Organizacija Biciklo.me je početkom godine izradila dokument s konkretnim preporukama za Glavni grad, usklađenim sa Planom održive urbane mobilnosti. Među njima su mjere koje se mogu sprovesti u roku od godinu dana – od postavljanja zaštitnih stubića na trotoarima (posebno u ulicama Nikole Tesle, Skopskoj i Kralja Nikole), do sanacije trotoara i transformacije Ulice slobode u pješačku zonu tokom cijelog dana.

“Zašto svi moramo imati garažno mjesto – ako nemamo ni svi automobil?”

Foto: Ilustracija/Pixabay.com

Na pitanje da li bi trebalo da svaka zgrada obavezno ima garažna mjesta, Bulatović ističe da kupovina garažnog mjesta treba da ostane lična odluka.

„Neki ljudi nemaju auto i ne treba ih primoravati da kupuju parking mjesto. Ali svi vozači moraju poštovati propise i parkirati samo na za to predviđenim mjestima“, naglašava on.

Prema važećim pravilima, svaka zgrada mora imati 1,1 parking mjesto po stanu, što je, smatra, više nego dovoljno.

„Ako neko ima dva ili više automobila, mora razmisliti gdje će ih parkirati. Grad i investitori nisu dužni da obezbijede dodatna mjesta iznad zakonskog minimuma“, dodaje Bulatović.

Međutim, on upozorava na paradoks: iako postoje propisi o parkiranju za automobile, ne postoji obaveza za obezbjeđivanje mjesta za bicikle.

„Tako se ljudi indirektno podstiču da kupuju automobile, dok se korišćenje bicikla destimuliše. EU je već prepoznala ovaj problem, pa je nedavno usvojila direktivu kojom se propisuje najmanje dva parking mjesta za bicikla po stanu – i Crna Gora će morati da je primijeni“, podsjeća on.

“Grad po mjeri čovjeka, a ne automobila”

Zaključujući razgovor za portal Kolektiv Bulaović poručuje da gradovi u Crnoj Gori decenijama nastaju po mjeri automobila, što mora da se promijeni.

„Ako želimo da živimo u zdravom i kvalitetnom okruženju, moramo planirati gradove po mjeri ljudi – pješaka, djece, starijih, osoba sa invaliditetom – a tek potom po mjeri automobila“, kaže on.

„Samo tako ćemo imati grad koji je pravedan i po mjeri svakog čovjeka.“