Ministarka rudarstva i eneregetike Dubravka Đedović Handanović stigla je juče u kongresni centar "La Seine Musicale" na drugi Nuklearni samit, gdje ju je dočekao francuski predsjednik Emanuel Makron.

Foto: YouTube screenshot /novosadskatelevizija

Skup organizuju Vlada Francuske i Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA), a prisutni su i lideri i predstavnici više od 30 zemalja. Samit je otvorio predsjednik Francuske Emanuel Makron, a obratila se i predsjednica Evropske komisije Ursula von der Lajen i generalni direktor IAEA Rafael Marijano Grosi.

Samit okuplja šefove država i vlada, predstavnike međunarodnih organizacija, finansijskih institucija i industrije, sa ciljem da se nuklearna energija pozicionira kao ključni oslonac globalne tranzicije ka čistim izvorima energije. Učestvuju i premijeri Robert Fico, Kirijakos Micotakis, Nikol Pašinjan, Rosen Željaskov i drugi.

Ministarka Đedović Handanović učestvovala je na prvom panelu "Regionalni razvoj i strategije: potencijal nuklearne energije za rešavanje rastuće globalne potražnje za čistom energijom".

Ministarka je najavila da bi Srbija mogla oko 2040. godine da dobije prvu nuklearnu elektranu na mreži i da će za to biti potrebno oko 10 milijardi eura.

– Plan je da oko 2040. imamo već prve kapacitete proizvodnje električne energije iz nuklearnih postrojenja i to je naš čvrst cilj u smislu da moramo postepeno zamjenjivati i stare termo blokove i zato nam je potreban stabilan razvoj bazne energije – rekla je Đedović Handanović.

Na predstavljanju plana razvoja Srbije do 2035. godine najavljeno je da će u tom periodu za razvoj nuklearnog programa biti potrebno najmanje tri milijarde eura, a Đedović Handanović kaže da će do 2040. biti potrebno oko 10 milijardi eura.

– Da budemo veoma realni do 2040. procjenjujemo da je potrebno oko 10 milijardi eura – odgovorila je ministarka na pitanje koliko će biti potrebno ukupno sredstava.

Napomenula je da treba uračunati i inflaciju i sve druge troškove koji treba da se podnesu za projektovanje i razvoj programa, kao i za razvoj institucija.

– Naravno, najveći dio će biti za izgradnju nuklearnog postrojenja i puštanje u rad, gdje moramo i da se odlučimo za tehnologiju. Ta postrojenja su veoma investiciono zahtjevna i sa visokim troškovima, ali i dug period eksploatacije, znači mogu da rade 50, 60, 70 godina i više od toga, ukoliko se adekvatno održavaju. Prije svega, imaju visok kapacitet rada, što znači negdje 95 odsto mogu od instalisanih kapaciteta da daju energije, što je izuzetno visok odnos. I naravno, u tom smislu mi moramo ta sredstva da planiramo i obezbijedimo, jer moramo da osiguramo dovoljno energije za našu zemlju, za naše građane i privredu, kao i za buduće generacije – istakla je Đedović Handanović.

Ona je naglasila da je drugi Nuklearni samit u Parizu izuzetna prilika da u ime predsjednika Aleksandra Vučića na tom skupu, gdje ima više od 30 zemalja i šefova država, ali i ministara iz cijelog svijeta, predstavi planove i programe Republike Srbije kada je u pitanju razvoj civilnog nuklearnog programa.

– Predstavila sam naše planove 2030-2035, gde planiramo ulazak u razvoj nuklearnog programa, ali i početak gradnje prve nuklearne elektrane prije 2035. gdje ćemo uložiti do tada oko tri milijardi eura za razvoj programa. Mi smo preliminarnu studiju o razvoju programa završili sa francuskim EDF-om uz njihovu podršku. Podsjećam da je Francuska lider kada je u pitanju korišćenje nuklearne energije u Evropi i da ćemo rezultate te studije predstaviti javnosti veoma brzo – rekla je Đedović Handanović.

Istakla je da Srbija nastavlja saradnju sa Francuskom elektroprivredom (EDF) i da očekuje posjetu generalnog direktora Bernara Fontane već krajem ove nedjelje i da će potpisati pismo o namjerama o daljoj saradnji.

– Znači o razvoju dodatne četiri studije u okviru 19 koraka koji predviđa Međunarodna agencija za atomsku energiju. Fokusiraćemo se na razvoj ljudskih resursa, na zakonodavni okvir, na institucionalni okvir, znači šta je sve ono što moramo da uradimo po pitanju zakonodavstva, po pitanju jačanja institucija, ali i po pitanju, naravno, odnosa javnog mnjenja prema korišćenju nuklearne energije u Srbiji – navela je ministarka.